Nada Subotić

Nada Subotić rođena je Bošnjacima, 11. listopada 1931. Osnovnu školu i gimnaziju pohađala je u Vinkovcima, a glumom se počela baviti još za vrijeme gimna¬zijskog školovanja. Akademiju dramske umjetnosti završila je 1954. u Zagrebu, a od rujna iste godine članica je kazališta "Gavella", na čijoj je pozornici cijeli svoj radni vijek, sve do odlaska u mirovinu 1990. Zahvaljujući velikoj moći transformacije, snažnoj glumačkoj volji i osebujnom smislu za blagu komiku, svoje je mjesto u hrvatskom glumištu pronašla zaobišavši fahove i postavši karakterna glumica. Na sceni kazališta "Gavella" ostvarila je mnogobrojne značajne uloge, te se istaknula kao Klitemnestra (Eshil, "Žrtva na grobu"), Martha Dobie (L. Hellman, "Djevojačka škola"), Marta (D. Ivanišević, "Ljubav u koroti"), Teresa Browne (G. Green, "Zatvorene sobe"), Agafja (N. V. Gogolj, "Ženidba"), Polina Andrejevna (A. P. Čehov, "Galeb"), Akulina Ivanovna (M. Gorki, "Malograđani"), Alice (A. Strindberg, "Mrtvački ples"), Paškva (M. Matić-Halle, "Veliki val"), Eugenija (S. Mrożek, "Tango"), Velika Rahela (J. Arden, "Živjeti kao svinje"), Lucienne (G. Feydeau, "Buba u uhu"), Therese Magneau (R. Vitrac, "Victor ili djeca na vlasti"), Vera (M. Feldman, "U pozadini"), Staža (F. Šovagović, "Sokol ga nije volio") i Vesna (L. Kaštelan, "Adagio"). Igrala je i u Teatru &TD kao Madona (S. Novak, "Mirisi, zlato i tamjan"), Cezonija (A. Camus, "Caligula"), Winnie (S. Beckett, "Divni dani") i Georges Pitou (J. Murrell, " Sara i vrisak languste"). Od glumačkih početaka nastupala na Dubrovačkim ljetnim igrama kao Robinja (H. Lucić), Chispa (P. Calderón de la Barca, "Sudac zalamejski"), Žena u monodrami M. Grgića "Priviđenja" te Mara Beneša u Vojnovićevoj "Dubrovačkoj trilogiji". Na Splitskom ljetu istaknula se kao Joan (E. Bond, "Prizori o smrti i novcu"). Igrala je u filmovima "Protest" F. Hadžića (1967), "Sokol ga nije volio" B. Schmidta (1988), "Krhotine" Z. Ogreste (1991), te njezin posljednji film - "Kotlovina" T. Radića. Nastupala je na radiju i televiziji ("Posljednji Stipančići", "Sezona lova", "U registraturi", "Čovik i po"). Nada Subotić je krajem 2005. proslavila pedesetogodišnjicu svog umjetničkog rada u kazalištu ulogom Mag Folan u predstavi "Ljepotica iz Leenanea" Martina McDonagha u Kazalištu Mala scena u Zagrebu. Dobitnica je Nagrade "Vladimir Nazor" za životno djelo 1997.
Nada Subotić preminula je 28. siječnja 2016. u Zagrebu.

Predstave u kazalištu "Gavella":

Christopher Hampton: Opasne veze, 2004.
Miroslav Krleža: Kroatenlager, 2001.
Euripid: Bakhe, 2001.
Luigi Pirandello: Kakvu me hoćeš, 1994.
Eduardo De Filippo: Velika magija, 1992.
John Webster: Vojvotkinja Malfeška, 1988.
Miroslav Krleža: Leda, 1987.
Lada Kaštelan: Adagio, 1987.
Pierre Beaumarchais-Augustin de Caron: Figarova ženidba, 1987.
Miroslav Krleža: Tajna barunice Castelli, 1984.
Sean O'Casey: Plug i zvijezde, 1982.
Fabijan Šovagović: Sokol ga nije volio, 1982.
Alan Ayckbourn: Četvrto lice jednine, 1981.
William Shakespeare: Richard II, 1980.
Ivo Brešan: Smrt predsjednika kućnog savjeta, 1979.
Dubravko Jelačić Bužimski: Surove kazališne priče ili priče iz naše šume, 1978.
August Strindberg: Sablasna sonata, 1977.
Miroslav Krleža: Vučjak, 1977.
Ivo Vojnović: Maškarate ispod kuplja, 1976.
Miroslav Feldman: U pozadini, 1976.
Ödön von Horvath: Priče iz Bečke šume, 1975.
Roger Vitrac: Viktor ili djeca na vlasti, 1974.
William Shakespeare: Macbeth, 1973.
Georges Feydeau: Buba u uhu, 1972.
Andrej Hieng: Osvajač ili Baltasar, 1971.
Budak Pero: Klupko, 1971.
Nikolaj Erdman: Samoubojica, 1971.
Miroslav Krleža: Kraljevo, 1970.
Tomislav Bakarić: Amerika, Amerika, 1970.
Georg Büchner: Dantonova smrt, 1969.
Bertolt Brecht: Život Galilejev, 1969.
John Arden: Živjeti kao svinje, 1968.
Marin Držić: Tripče de Utolče, 1968.
Nikola Nalješković: Tri farse, 1967.
Slavomir Mrožek: Tango, 1966.
Mirjana Matić-Halle: Veliki val, 1966.
Evgenij Švarc: Zmaj, 1965.
August Strindberg: Mrtvački ples, 1965.
Maksim Gorki: Malograđani, 1963.
Peter Ustinov: Završna trka, 1963.
Eugene O'Neill: I ledar dođe, 1963.
Anton Pavlovič Čehov: Galeb, 1962.
Vjekoslav Kaleb: Divota prašine, 1961.
Nikolaj Vasiljevič Gogolj: Ženidba, 1960.
Moliere: Mizantrop, 1960.
Georges Feydeau: Mladoženja Barillon, 1959.
Graham Green: Zatvorene sobe, 1959.
Maksim Gorki: Mati, 1957.
William Shakespeare: Macbeth, 1957.
Frances Goodrich - Albert Hackett: Dnevnik Ane Frank, 1957.
Drago Ivanišević: Ljubav u koroti, 1957.
Moliere: Scapinove spletke, 1956.
William Shakespeare: Zimska priča, 1956.
Fjodor Mihajlovič Dostojevski: Selo Stepančikovo, 1956.
George Axelrod: Sedam godina vjernosti, 1955.
Lillian Hellman: Djevojačka škola, 1955.
Eshil: Žrtva na grobu, 1955.
Arthur Miller: Vještice iz Salema, 1954.
Federico Garcia Lorca: Krvava svadba, 1954.
Peter Ustinov: Ljubav četvorice pukovnika, 1954.