Slijedi na repertoaru

Najbolje bi bilo da se raziđemo
Srijeda, 23. travnja

Najbolje bi bilo da se raziđemo
Četvrtak, 24. travnja
Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija
Slažem seKosta Spaić, hrvatski redatelj rođen u Zagrebu, 21. siječnja 1923. Diplomirao na Filozofskom fakultetu i Muzičkoj akademiji, smjer violina, u Zagrebu. Kazalištem se počeo baviti u dramskoj družini Francuskog instituta te u Družini mladih. Od 1943. bio je violinist na Radio Zagrebu, a 1948. postao asistent režije u Dramskom studiju HNK. Prve samostalne režije ostvario je početkom 1950-ih u zagrebačkom HNK-u (F. García Lorca: "Dom Bernarde Albe", G. Verdi: "Traviata"), gdje je režirao i neke od svojih antologijskih dramskih i opernih predstava (N. A. Rimski-Korsakov, Sadko; G. Verdi, Falstaff; S. S. Prokofjev, Vjenčanje u samostanu, Rat i mir i Zaljubljen u tri naranče; W. Shakespeare, Mjera za mjeru; D. D. Šostakovič, Katarina Izmailova; I. Malec, Victor Hugo - jedan protiv svih; R. Marinković, Kiklop; I. Zajc, Nikola Šubić Zrinjski), (I. Brešan, Potopljena zvona). God. 1954. prešao je u Dramsko kazalište "Gavella" i ondje se istaknuo nizom inovativnih režija, napose u suvremenom repertoaru (J. Kaštelan: "Pijesak i pjena"; E. Ionesco: "Stolice"; J. Anouilh: "Antigona"; F. García Lorca: "Krvava svadba" i "Ljubav don Perlimplina"; J. Giraudoux: "Apolon iz Bellaca"). Surađivao je i s drugim hrvatskim kazalištima (Satiričko kazalište Kerempuh, Teatar &TD, Histrioni, HNK Split, HNK Osijek, HNK Rijeka, Kazalište Marina Držića) te s kazalištima u inozemstvu (Velika Britanija, Finska, SAD, Njemačka, Švicarska, Italija, Austrija), a neke od najuspješnijih predstava režirao je u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara (W. Shakespeare: "Oluja"; M. Držić: "Skup" i "Dundo Maroje"; I. Vojnović: "Dubrovačka trilogija"). Za njegov redateljski opus karakteristično je oslanjanje na dramsku riječ, istraživanje suodnosa predloška i različitih scenskih prostora te njegovanje scenskoga govora. Bio je direktor Dubrovačkih ljetnih igara, intendant zagrebačkoga HNK i umjetnički voditelj Dramskoga kazališta "Gavella", a istaknuo se i pedagoškim radom na Akademiji dramske umjetnosti kao asistent te profesor (rektor 1962-70). Preveo je niz dramskih tekstova i opernih libreta s francuskog, engleskog i tal. jezika (J. Anouilh, Colombe i Pokus ili kažnjena ljubav; A. Miller, Vještice iz Salema, Sjećanje na dva ponedjeljka i Pogled s mosta; H. Ibsen, Neprijatelj naroda; G. Verdi, Traviata). Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja. God. 2004. tiskana je monografija Kosta Spaić - život i djelo. Umro je u Zagrebu, 23. travnja 1994.