2015.

U ponedjeljak, 27. travnja 2015., u 21,00 sat, u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu, u sklopu 25. Marulićevih dana gostuje kazalište "Gavella" s predstavom "My Little Corner of the World" autorskim projektom Anice Tomić i Jelene Kovačić, nastalim prema Fassbinerovom "Južnjaku". Njemački filmski redatelj, scenarist i glumac, u svojoj je svestranoj i plodnoj umjetničkoj aktivnosti pisao i dramske tekstove. Oni se mogu doimati poput bastardnih dijaloških zapisa ili stenograma svakodnevice odabranih likova, no kao i u Fassbinderovim filmovima formalna čistoća nije ono čime nas autor želi osvojiti. To su, mnogo više, iskrenost, točnost, neposrednost i autentičnost, uz uzimanje slobode da se ne bude "ispeglan" i dopadljiv, jer ni život nije takav. Redateljica je Anica Tomić, prevoditelj Dubravko Torjanac, autorice adaptacije su Anica Tomić i Jelena Kovačić, kostimografiju potpisuje Marita Ćopo, a autori originalne glazbe su Alen i Nenad Sinkauz. U predstavi igraju: Jelena Miholjević, Ksenija Pajić, Dijana Vidušin, Sven Medvešek, Franjo Dijak, Antonija Stanišić Šperanda, Špiro Guberina, Amar Bukvić, Barbara Nola i Đorđe Kukuljica.
Predstava je premijerno izvedena 21. ožujka 2014.

U nedjelju, 26. travnja, blagajna kazališta "Gavella" radit će od 16 sati. Izvedbe predstave "Step by step" su u 17,30 i 20,00 sati.

U subotu, 25. travnja 2015. u 19,30 sati u kazalištu "Gavella", gostuje predstava "Figurae Veneris Historiae " makedonskog dramatičara Gorana Stefanovskog, u režiji Aleksandra Popovskog i produkciji SNG Drama iz Ljubljane.
"Figurae Veneris Historiae" bismo mogli nazvati i "ljubav za vrijeme rata", jer kao što nasilje ima više lica, ima ih i ljubav. Eros i Tanatos se u ratu još jače prožimaju. Iako se ratna erotika najčešće pretvara u pornografiju, nagon za preživljavanjem ne vodi samo u iskorištavanje i ubijanje neprijatelje već i
traženju dodira, blizine i topline. Čovjek je među njima razapet, a naročito kada ga se bez samilosti baci među politiku i povijest, što je u dramama Gorana Stefanovskog čest slučaj. Stefanovski također često na tog jadnog čovjeka gleda sa crno-humorne distance s kojom se lakše podnosi sarkazam svijeta i ljudska apsurdnost u njemu. Rat je stroj, a njegovo pogonsko gorivo su ljudi, njihove izgubljene duše i bolna, zaražena te istrošena tijela. Rat je kolektivna sudbina, ne štedi nikoga, pojedinac je u njemu nemoćan, pa ipak u njegovoj individualnoj reakciji, u njegovoj "odluci za ljubav" klijaju potencijalne mogućnosti za mir.
Predstavu ju režirao Aleksandar Popovski, prema tekstu Gorana Stefanovskog, scenografiju potpisuje NUMEN, a skladatelj je Kiril Džajkovski. U predstavi igraju: Polona Juh, Uroš Fürst, Tina Vrbnjak, Jurij Zrnec, Saša Pavček, Blaž Setnikar, Saša Tabaković, Iva Babić, Barbara Cerar, Branko Jordan i Janez Škof.
Predstava će biti titlovana na hrvatski jezik.

Večerašnjom izvedbom predstave "Leda" Miroslava Krleže, u režiji Borisa Svrtana, kazalište "Gavella" pridružit će se obilježavanju Svjetskog dana glasa. Svjetski dan glasa već godinama se u cijelom svijetu obilježava glamurozno i globalno, jer se tako odaje počast veličini i mogućnostima ljudskog glasa, ali istodobno upozorava da glas može oboljeti. Oštećenja glasnica mogu dovesti do velikih problema u obavljanju profesije, posebice umjetničke. Cilj obilježavanja Svjetskog dana glasa je stalno podizanje svijesti o tome da su glas i glasnice koje svakodnevno koristimo osjetljive i gracilne građe, te zbog iznimnih napora, krivih tehnika, glasovne nekulture i nezdravog načina života mogu postati bolesne, istrošene, a glas neučinkovit.Promijenjen glas može biti i znakom ozbiljnih bolesti, ali činjenica da se i najmanja promjena na glasnicima čuje, obraćanje pažnje na promuklost (simptom koji upozorava) omogućuje nam da ranim i pravodobnim liječenjem na vrijeme pomognemo svojim glasnicama i glasu.Najbolji način da ne izgubimo glas, taj dragocjeni dar - je slavlje glasa, ali i apel za njegovo čuvanje. Umjetnici koji se izražavaju glasom najbolje mogu poslati taj apelte se zbog toga u mnogim državama svijeta održavaju predstave i koncerti posvećeni Danu glasa.Uz razne oblike obilježavanja glasa u Republici Hrvatskoj, koje je uglavnom koordinirala i vodila prof.dr.sci. Santa Večerina Volić, po prvi put Dan glasa obilježava i kazalište "Gavella" večerašnjom izvedbom predstave "Leda" te se tako pridružuje mnogim vodećim kazalištima u svijetu koji na isti način daju svoj doprinos zdravlju ljudskog glasa. Nema bolje poruke o čuvanju glasa od one koju šalju glasovni umjetnici.

U petak, 17. travnja 2015., u Nacionalnom kazalištu Temisoara predstava "Bojim se da se sada poznajemo" Ivora Martinića, u režiji Dominiquea Schnizera, izvedena na prvom Europskom znanstveno - kazališnom festivalu u sklopu projekta Art of Ageing. U dva dana izvedeno je pet predstava koje su nastale u koprodukciji osam europskih kazališta. Drama "Bojim se da se sada poznajemo" u središte svoje radnje postavlja prekid ljubavnog odnosa, kako bi govorila o novoj generaciji koja teško pronalazi razloge pobune. Prošlost jednom zaljubljenih promatrana je iz sadašnjosti, s ciljem da se dođe do razloga zašto se dogodio upravo takav kraj i je li se mogao spriječiti. Drama je to koja govori o sjećanju, o pokušaju definiranja istine, o povijesti koja je uvijek drugačija, ovisno o trenutku iz kojega ju promatramo. U predstavi igraju: Filip Križan, Ivana Bolanča, Natalija Đorđević i Irena Tereza Prpić.Njemačka premijera odigrana je 16. studenog 2014. hrvatska premijera, 16. siječnja 2015., a 17. siječnja na pozornici kazališta "Gavella" izvedena je i njemačka verzija predstave. Umijeće starenja (The Art of Ageing) je projekt Europske unije koji se putem Europske kazališne konvencije (etc-a) ostvaruje u osam kazališta iz Njemačke, Rumunjske, Hrvatske i Slovačke, a koja zajedno sudjeluju u bilateralnim partnerstvima. U suradnji s piscima, redateljima i glumcima ta se kazališta posvećuju umjetničkom istraživanju novih oblika (dokumentarnog) kazališnog djelovanja, koje se želi obratiti gledateljima svih generacija. Iz istraživanja nastaju nove europske kazališne predstave i inscenacije, usredotočene i okupljene oko teme starenja – sociološki, ekonomski,
filozofski, povijesno i politički.

Večeras, 10. travnja 2015. premijerno će se izvesti predstava "Othello" Williama Shakespearea, u režiji Franke Perković i novom prijevodu Andyja Jelčića."Othello" je priča o mnogo toga: o strasti, povjerenju i ljubomori; vjernosti, sumnji i izdaji; moći i manipulaciji; ambiciji i zavisti, a tu je i tema rase i rasizma, govor o drugom i drugačijem. Intimna priča ovdje se upliće u događaje od važnosti za čitavu zajednicu, i obratno; kao u malo kojem Shakespeareovom tekstu, osjećamo da smo u komornoj drami, velikog dosega. Zaplet je poznat: general venecijanske vojske, tamnoputi Othello, dopušta da mu brak i život budu uništeni od podređenog Jaga, demonskog "lutkara" koji se zastrašujućom nemilosrdnošću poigrava s ljudima, čije slabosti pretvara u moćno oružje... Shakespeareovo remek-djelo, nastalo oko 1603. godine, odavno je preraslo vlastite dramske okvire: postavljano u kazalištu nebrojeno puta, oživljeno je i u operi i baletu, na filmu i televiziji, u književnosti, slikarstvu i stripu. Pitanja koja postavlja kao da neprestano zahtijevaju nove odgovore, ... Režiju potpisuje Franka Perković, dramaturg predstave je Goran Ferčec, scenograf Siniša Ilić, kostimografkinja je Marita Ćopo a autori glazbe Alen i Nenad Sinkauz. Video projekcije potpisuje Ivan Marušić Klif, a suradnik za scenski pokret je Pravdan Devlahović. Snažnan emotivni naboj "Othella" nakon dugo vremena na zagrebačke pozornice donose Franjo Dijak, Živko Anočić, Duško Valentić, Dražen Kuhn, Ivan Grčić, Sven Medvešek, Amar Bukvić, Enes Vejzović, Siniša Ružić, Irena Tereza Prpić, Tihana Lazović i Ivana Bolanča.

Kazališni redatelji, pedagog, teatrolog, kazališni kritičar i prevoditelj, dr. Banko Gavella, preminuo je na današnji dan 1962. godine. Dr. Branko Gavella utemeljitelj je Akademije za kazališnu umjetnost u Zagrebu, te jedan je od osnivača Zagrebačkog dramskog kazališta, danas Gradskog dramskog kazališta "Gavella". U književnosti se javio 1910. kazališnim kritikama u "Agramer Tagblattu", koje je pisao sve do 1918., surađujući istovremeno u "Savremeniku" i "Hrvatskoj njivi". Dramska djela i operna libreta prevodio je s francuskog, njemačkog, talijanskog, češkog i engleskog. Na scenu je postavio više o 279 dramskih i opernih djela, pri čemu se posebno ističu režije Držića, Gundulića, Brezovačkog, Krleže, Begovića, Shakespearea, Pirandella i Wagnera. Režirao je neke od antologijskih predstava današnjeg kazališta "Gavella". Povodom pedeset godina od smrti dr. Branka Gavelle, u travnju 2012. u atriju kazališta priređena je izložba o liku i djelu velikog redatelja, teatrologa, pedagoga, kazališnog kritičara i prevoditelja te redovitog člana JAZU. Izložba je ostvarena u suradnji Gradskoga dramskog kazališta "Gavella" i Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU / Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta.

Od sutra, srijede, 1. travnja 2015. blagajna kazališta "Gavella" opet radi od 09,30 do početka predstave.

Svjetski dan kazališta je akcija koju je pokrenuo ITI - Međunarodni kazališni institut, međunarodna UNESCO-va udruga osnovana s ciljem povezivanja kazališnih ljudi te lakšeg protoka informacija. Svjetski dan kazališta obilježava seod 1962., uvijek 27. ožujka, a povezuje se s otvorenjem prve kazališne sezone u Teatru nacija u Parizu. Svake se godine u tisućama kazališta svijeta čita međunarodna poruka čije pisanje organizira Međunarodni kazališni institut (ITI) a ta je čast ove godine pripala poznatom poljskom redatelju Krzysztofu Warlikowskom. Pisanje hrvatske poruke organiziralo je Hrvatsko društvo dramskih umjetnika (HDDU), ove godine dodijelivši tu čast hrvatskom glumcu, redatelju i kazališnomproducentu, Matku Ragužu.Kako je tradicija i običaj, prije večerašnje izvedbe predstave "Amadeus" pročitat će se hrvatska poruka Matka Raguža. To je jedan od načina da podsjetimo našu publiku na važnost poslanja kazališta u njezinu životu i životu zajednice.

HRVATSKA PORUKA UZ SVJETSKI DAN KAZALIŠTA

Dragi kolege i stvaraoci, prijatelji kazališta, kaže se da je cijeli svijet pozornica. Nikada u povijesti svijet nije bio manji, niti pozornica veća. Rekao bih i da buka nikada nije bila veća, a tišina rjeđa. Danas nam je potrebna tišina da mirno razmislimo tko smo, gdje smo i koja nam je svrha.Zapitajmo se danas (i ne samo danas) o sebi, svom pozivu, svom utjecaju, svojim ostvarenim i neostvarenim snovima. Zapitajmo se što još učiniti da bi onima pokraj, oko i ispred nas bilo bolje, jer samo će tako i nama biti bolje.Mi koji smo privilegirani suočiti ljude s njima samima, potaknuti ih na razmišljanje, zabaviti ih i nasmijati, rasplakati ih i oplemeniti, mi koji u svoje i njihovo ime imamo i pravo i zadaću postavljati pitanja onima koji imaju moć odluka, zapitajmo se kako ovo vrijeme učiniti podnošljivijim i svijet boljim u ovom okruženju buke (i halabuke) novih medija i društvenih mreža koje su postale lokalno-globalna pozornica.Kazalište je jedno od posvećenih mjesta ove civilizacije, rijetko mjesto gdje nam pada duhovna "m?na s neba" i ako imamo sreće, ponekad ćemo iz njega izaći za poneku spoznaju duhovno bogatiji. Teatar je potreban kao utočište pred "nedaćama svijeta", mjesto spoznaje, mjesto susreta ljudskih bića, mjesto katarze.Postoje trenuci iz raznih kazališnih predstava koji će u meni živjeti zauvijek i koje nizašto ne bih mijenjao. Jer oni su mijenjali mene i bez njih danas ne bih bio to što jesam. I zato, dragi kolege glumci, redatelji, pisci i svi ostali, želim da se dogodi što više trenutaka u našim predstavama koji će značiti i živjeti kao što neki već možda davni trenuci žive u našim sjećanjima.I ne budimo sami sebi svrhom! Zapitajmo se zbog koga smo tu. I cijenimo svakoga tko nas je poželio gledati, jer bi bez njega naša umjetnost bila suvišna i nepotrebna.Dragi ljubitelji kazališta, hvala vam za svaki dolazak na koju bilo predstavu, za svaki smijeh, za svaku suzu u tišini i mraku gledališta, za svaki aplauz, jer bez vas naša bi umjetnost izgubila smisao.

Sretan vam Svjetski dan kazališta!I neka tako bude svaki dan.

Matko Raguž, glumac, redatelj i kazališni producent