Arhiva novosti

U četvrtak, 9. listopada 2014., u 85. godini života, od posljedica moždanog udara, preminuo je Boris Buzančić. Rođen je u Bjelovaru, 13. ožujka 1929. Diplomirao je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, 1954. godine. Isprva je član kazališta "Gavella", a od 1966. je u angažmanu u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. U kazalištu "Gavella" igra već od 1954. i Krležine "Golgote", preko Lorcine "Krvave svadbe" i Moliereovog "Don Juana", Držićevog "Dunda Maroja" i Williamsove "Mačke na vrućem limenom krovu", Matkovićevog "Vašara snova" i Feydeauovog "Mladoženje Barillona", do Ibsenovih "Sablasti", Shakespeareovog "Hamleta", Matkovićevog "Na kraju puta" te, ponovno, Williamsove "Mačke na vrućem limenom krovu"... Ostvario je zapažene uloge i na filmu, u više od 20 naslova, među kojima su i "Put u raj" M. Fanellija (1970.), "Timon" T. Radića (1973.) i "Užička republika" Ž. Mitrovića (1974.), za koji je nagrađen glumačkom Srebrenom arenom na festivalu u Puli. Jedna od najpoznatijih uloga bila mu je ona Dotura Vice, splitskog gradonačelnika u TV-seriji "Velo misto", a na toj je funkciji bio i u zbilji: bio je prvi gradonačelnik Zagreba nakon osamostaljenja Hrvatske, do 1993. godine. Krajem '90-ih Buzančić se povukao iz politike i ponovno posvetio glumi, između ostalih odigravši i zapažene uloge u filmu "Maršal" V. Brešana i televizijskoj seriji "Obećana zemlja". Posljednju kazališnu ulogu Boris Buzančić odigrao je upravo u kazalištu "Gavella", u predstavi "My Little Corner of the World", čija je premijera bila u ožujku 2014. Posljednji ispraćaj će biti u ponedjeljak, 13. listopada 2014. u 15,50 sati na Mirogoju.

Predstava "Tri sestre" Antona Pavloviča Čehova, u režiji Slobodana Unkovskog, i izvedbi Gradskom gradskog kazališta "Gavella" gostuje u srijedu, 24. rujna 2014., na 39. međunarodnom kazališnom festivalu MOT u Skopju.Vječna drama o čežnji za srećom i drugačijim životom, slojeviti klasik o neuzvraćenim ljubavima, potisnutim emocijama i neizgovorenim mislima, odbija moralizirati, optuživati ili propovijedati, već radije nastoji razumjeti čovjeka, nepostojanog u svojim slabostima i vrlinama. Oživjeti na sceni Čehovljevu prisnost, toplinu, duhovitost i svakodnevnu tugu, ni redateljski nije nimalo lak zadatak, a ovaj put "za kormilom broda" makedonski je redatelj Slobodan Unkovski, koji je tijekom svoje izuzetno bogate karijere postavio stotinjak predstava, te je jedan od najuspješnijih i, nedvojbeno, najnagrađivanijih redatelja u regiji. U predstavi čiju scenografiju potpisuje Branko Hojnik, kostimografiju Marita Ćopo igraju: Ozren Grabarić, Bojana Gregorić Vejzović, Jelena Miholjević, Nataša Janjić Lokas, Ivana Roščić, Sven Šestak, Ranko Zidarić, Hrvoje Klobučar, Živko Anočić, Filip Šovagović, Biserka Ipša, Ingeborg Appelt, Filip Vidović i Matija Čigir. Festival MOT traje od 19. do 26. rujna i bit će izvedeno 17 predstava iz Makedonije, Slovenije, SAD-a, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Belgije, Meksika, Kosova i Hrvatske.

U subotu, 20. rujna 2014. u kazalištu "Gavella" premijerno će se izvesti predstava "Hrvatski bog Mars" Miroslava Krleže, u režiji Sebastijana Horvata.Sto godina od početka Prvog svjetskog rata obljetnica je koju će 2014. obilježavati čitav svijet, pa i kazališni. U teatru "Gavella" želja nam je tome se pridružiti propitujući tekstove našeg vjerojatno najvećeg pisca, koji se (i) tim godinama i sukobima intenzivno bavio u svom stvaralaštvu. Pritom se kao možda najpotentniji izvor materijala ukazuje zbirka pripovijedaka "Hrvatski bog Mars", gdje se Krleža usredotočuje ne toliko na total rata, koliko na sudbinu malog čovjeka izgubljenog u bitkama u koje je silom gurnut i gdje, otrgnut od svega svojega, pod tuđim stijegom gine za stranog vlastodršca. Antiratni angažman pisca svevremenski je, jer "topovsko meso" uvijek se regrutira na isti način: gradilište svijeta kakav je Prvim svjetskim ratom nastao - svijeta u kakvom danas živimo - posuto je slojevima i slojevima kostiju ratnika nalik Krležinim... U režiji Sebastijana Horvata, jednog od najzanimljivijih slovenskih redatelja, zainteresiranog za rastvaranje forme i "emotivnu mapu" izvođača, te dramatizaciji Milana Markovića, u predstavi igraju: Amar Bukvić, Bojana Gregorić Vejzović, Sven Medvešek, Hrvoje Klobučar, Pavle Vrkljen, Ana Kvrgić, Nenad Cvetko,Đorđe Kukuljica, Ivan grčić, Franjo Dijak i Sven Šestak. Scenograf je Jurgen Kirner, kostimografkinja Marita Ćopo, autor glazbe Drago Ivanuša, a oblikovanje svjetla potpisuje Zdravko Stolnik.

U subotu, 12. srpnja u 93. godini, preminuo je Mladen Škiljan, jedan od najvećih intelektualaca u hrvatskom kazalištu, francuski đak zajedno s Kostom
Spajićem i Vladimirom Habunekom, čovjek enciklopedijske izobrazbe, skroman i uvijek sklon pomoći drugima. Mladen Škiljan rodio se u Zagrebu 24. prosinca 1921. Bio je član je Družine mladih Vladimira Habuneka od 1940. godine, a nakon 1945. radio je kao dramaturg i redatelj na Radio Zagrebu.
Od 1951. bio je asistent i koredatelj Branka Gavelle u zagrebačkome HNK, u kojem je od 1970. do 1974. obnašao dužnost intendanta. U međuvremenu je radio kao redatelj u Dramskom kazalištu Gavella. Pisao je članke o poetskom teatru i kazališnoj organizaciji. Prevodio je drame sa starogrčkoga i francuskog jezika.
Najzapaženije su mu režije u HNK 'Divni dani' (S. Beckett, 1965.), 'Ranjena ptica' (M. Matković, 1966.), 'Balade Petrice Kerempuha' (M. Krleža, 1969., vlastita scenska adaptacija), 'Golgota' (M. Krleža, 1977.), 'Hamlet' (W. Shakespeare, 1980.) i 'Divlja patka' (H. Ibsen, 1987.), a u Dramskom kazalištu Gavella - 'O miševima i ljudima' (J. Steinbeck, 1954.), 'Žrtva na grobu' (Eshil, 1955.), 'Dundo Maroje' (M. Držić, 1955.), 'Scapinove spletke' (Moliere, 1956.), 'Vašar snova' (M. Matković, 1958.), 'Svršetak igre' (S. Beckett, 1958.), 'Svilene papuče' (M. Božić, 1960.), 'Galeb' (A.P. Čehov, 1962.).

U petak, 11. srpnja 2014., u sklopu festivala "Grad teatar" u Budvi, premijerno je izvedena predstava "Amadeus" Petera Shaffera, u režiji Dore Ruždjak Podolski. Predstava je nastala u koprodukciji GDK "Gavella" i festivala "Grad teatar" Budva.Usredotočen na odnos dvojice skladatelja, Wolfganga Amadeusa Mozarta i Antonija Salierija, "Amadeus" je nastao nakon autorovih uspješnica, kao što su "Vježba za pet prstiju" (1958.), "Crna komedija" (1965.) ili "Equus" (1973.), i ubrzo je, među ostalima, nagrađen i nagradom "Tony" za najbolju dramu. Koristeći svoj prepoznatljivi amalgam filozofske drame, satire i gotovo detekcijskog zapleta, Shaffer "Amadeusa", naravno, premrežuje i čudesnom Mozartovom glazbom, pa gledatelj biva uvučen u prizore s praizvedbi "Otmice iz saraja", "Figarovog pira", "Don Giovannija", "Čarobne frule"... Režija ove predstave povjerena je Dori Ruždjak Podolski, redateljici podjednako udomaćenoj u dramskom i glazbenom teatru, a dvojicu skladatelja pozvani su oživjeti Enes Vejzović kao Salieri i Filip Križan kao Mozart.

Na 15. sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba održanoj u četvrtak, 3. srpnja 2014. Darko Stazić na osobni zahtjev razriješen je dužnosti ravnatelja GDK "Gavella". Na istoj sjednici Sonja Kovačić imenovana je vršiteljicom dužnosti ravnateljice GDK "Gavella" do imenovanja ravnatelja na temelju natječaja.

U subotu, 28. svibnja 2014. u GDK "Gavella" će gostovati na Festivalu mediteranskog teatra "Purgatorije", u Tivtu s predstavom "Zločin i kazna" F. M. Dostojevskog, u režiji Zlatka Svibena. Jedno od najvećih djela ruske i svjetske književnosti izuzetno je kompleksan i izazovan materijal za svakoga tko ga poželi oživjeti na pozornici, no vječna priča o Rodionu Romanoviču Raskoljnikovu, propalom studentu prava, koji odlučuje ubiti i opljačkati lihvaricu Aljonu Ivanovnu, i danas, 150 godina nakon nastanka, sjaji jednakom magičnom privlačnošću. U studenom 2013., u jakoj međunarodnoj konkurenciji kazališnih produkcija iz regije, predstava "Zločin i kazna" na 18. Jugoslovenskom pozorišnom "Festivalu bez prevoda" u Užicama osvojila je čak sedam nagrada "Ardalion". U travnju je predstava otvorila Međunarodni festival Malih scena u Rijeci, a početkom lipnja odigrana je u čas nagrađenih na Festivalu "Sterijino pozorje". Ne događa se često u hrvatskom glumištu da predstava, u sezoni u kojoj je premijerno izvedena, doživi 50 izvedbi, a "Zločin i kazna" koji je na pozornici zaživio 19. rujna 2013., te odmah osvojio i kritiku i publiku, već je sredinom srpnja dosegao tu brojku. U predstavi igraju Franjo Dijak, Darko Milas, Nela Kocsis, Inge Appelt, Perica Martinović, Ivana Bolanča, Jelena Miholjević, Živko Anočić, Ozren Grabarić, Nenad Cvetko, Siniša Ružić, Zoran Gogić, Anja Šovagović Despot te Ivona Kundert i Amanda Prenkaj. Scenografiju potpisuju Ana Martina Bakić i Ivana Knez, kostimografiju Marita Ćopo, a glazbu Darko Hajsek.

U srijedu, 18. lipnja 2014., u 19,30 sati, prije izvedbe predstave "Candide ili Optimizam" Voltairea, održala se ceremonija dodjele nagrade najboljoj glumici i najboljem glumcu u premijernim predstavama kazališta "Gavella" u sezoni 2013./2014. Žiri, sastavljen od vjernih posjetitelja teatra u Frankopanskoj, u sastavu: Mira Augustić, Ljiljana Rukavina, Mirta Kuharić, Vladimir Švigir, Alen Dedović, Vedrana Vučinić te Petra Hanzlovsky, predsjednica povjerenstva, najbolje su tako trebali pronaći u pet naših ovosezonskih premijernih naslova, a to su: "Zločin i kazna", "Osmi povjerenik", "Tri sestre", "My Little Corner of the World" i "Amerika". Nagrade je uručio Marko Ajduković, direktor marketinga tvrtke "Europlakat d.o.o", pokrovitelja cijelog Faira. Nagrada iznosi 10.000,00 kn, a ovogodišnja dobitnica je Jelena Miholjević za uloge u predstavama "Zločin i kazna", "Tri sestre" i "My Little Corner of the World". Iz obrazloženja žirija: "Bila je požrtvovna Raskoljnikovljeva majka, bila je dobroćudna i naivna Inga, bila je nesretna i potisnuta Olga. U svakoj od tih uloga otkrivajući izvanredni talent i glumačku dubinu, s lakoćom je dočarala svu kompleksnost svojih likova. Uvjerljiva u tragičnim situacijama, sigurna i duhovita u komičnim, u svakoj ulozi nova i zanimljiva" Dobitnik nagrade za najboljeg glumca je Franjo Dijak za ulogu Raskoljnikova, u "Zločinu i kazni". Iz obrazloženja žirija: "Ovaj mladi glumac iz godine u godinu gradi pamtljive uloge, a ove je sezone izgradio možda najpamtljiviju. Igrajući najpoznatijeg antijunaka, približio nam je njegov duševni rastroj sa zastrašujućom uvjerljivošću. Njegov je Raskoljnikov ne samo u riječima, on pred gledateljima oživljava i u pokretu, u stavu, u pogledu. Pokazao nam je predanost, vrhunsko umijeće i virtuoznost." Na ovogodišnjem "Gavella i Europlakat Fairu", od 2. lipnja prikazano je čak 12 naslova te je publika, ove godine, kao i prethodnih, izuzetnom popunjenošću gledališta dokazala značaj, i potrebu, "Gavella i Europlakat Faira"!

U utorak, 03. lipnja 2014. predstava "Zločin i kazna" Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, u režiji Zlatka Svibena sudjeluje na 59. "Sterijinom pozorju" u Novom Sadu. Festival traje od 26. svibnja do 3. lipnja kada će kazalište "Gavella" odigrati predstavu u čast nagrađenih na Festivalu. Predstava "Zločin i kazna" premijeru je imala u rujnu prošle godine, a u svibnju odigrana je 50. izvedba. Ovaj je roman nemalo puta oživio na pozornici, u raznim adaptacijama i dramatizacijama, a ovu potpisuje sam redatelj, Zlatko Sviben, okupljajući oko svog "dramatizacijskog scenarija" respektabilnu ekipu glumaca svih generacija teatra "Gavella". Jedno od najvećih djela ruske i svjetske književnosti izuzetno je kompleksan i izazovan materijal za svakoga tko ga poželi oživjeti na pozornici, no vječna priča o Rodionu Romanoviču Raskoljnikovu, propalom studentu prava, koji odlučuje ubiti i opljačkati lihvaricu Aljonu Ivanovnu, i danas, 150 godina nakon nastanka, sjaji jednakom magičnom privlačnošću. Scenografiju potpisuju Ana Martina Bakić i Ivana Knez, kostimografiju Marita Ćopo, skladatelj je Darko Hajsek a suradnik za scensko kretanje je Alen Čelić. U predstavi igraju Franjo Dijak, Darko Milas, Nela Kocsis, Inge Appelt, Perica Martinović, Ivana Bolanča. Jelena Miholjević, Živko Anočić, Ozren Grabarić, Nenad Cvetko, Siniša Ružić, Zoran Gogić, Anja Šovagović Despot, Ivona Kundert.