prosinac 2017.

Zbog bolesti se otkazuje izvedba predstave "Priče iz Bečke šume" koja se trebala odigrati danas, u srijedu, 27. prosinca 2017. Umjesto nje, na sceni kazališta "Gavella" možete pogledati predstavu "Romanca o tri ljubavi". Ulaznice kupljene za "Priče…", vrijede za večerašnju izvedbu "Romance o tri ljubavi".
Sve informacije vezane uz zamjenu kupljenih ulaznica možete dobiti na blagajni kazališta, od 13,00 sati do početka predstave ili na broj telefona 4864 616.

Od srijede, 27. prosinca do subote, 30. prosinca 2017. blagajna kazališta "Gavella" će raditi od 13,00 do 20,00 sati, a u subotu, 30. prosinca od 13,00 do 19,30 sati.

U subotu, 23. prosinca 2017. na sceni Kamernog teatra 55, završen je festival "Dani Jurislava Korenića". Nagradom "Žan Marolt" za najboljeg glumca nagrađen je Marko Petrić za ulogu Nikole Tesle u predstavi "Tesla Anonimus", autora koncepta Filipa Šovagovića.Festival je trajao od 16. prosinca i izvedeno je sedam predstava. Odluku o nagrađenima donio je žiri koji su činili glumac Nebojša Glogovac, dramaturg Dragan Komadina, glumac Muamer Kasumović te novinarke Elma Berberović i Larisa Sarajlić-Ramović.

Damir Karakaš proglašen dobitnikom prve Nagrade Fric, koju za najbolju neprevedenu prozu protekle godine dodjeljuje tjednik Express. Njegov roman "Sjećanje šume", ocijenjen kao "roman koji će jednoga dana svakako biti uvršten u klasike hrvatske književnosti". Krajem siječnja,kazalište "Gavella premijerno će izvesti predstavu "Sjećanje šume", u režiji Tamare Damjanović, koja zajedno sa Ninom Bajsić potpisuje dramatizacijuromana. Cijeli ansambl predstave došao je u HNK podržati Karakaša, tako su mu među prvima čestitali: Barbara Nola, Tena Nemet Brankov, Ivana Bolanča,Ana Kvrgić, Anja Đurinović Rakočević, Filip Križan, Darko Milas, Amar Bukvić, Janko Rakoš, Enes Vejzović I Igor Kovač. Premijera predstave "Sjećanje šume" zakazana je za srijedu, 31. Siječnja 2018.

U ponedjeljak, 18. prosinca 2017. u Kamernom teatru 55 u Sarajevu gostuje predstava "Tesla Anonimus" Filipa Šovagovića.

U petak, 15. prosinca 2017. u kazalištu "Gavella" očekuje nas premijera predstave "Kralj Rikard III." Williama Shakespearea, u režiji Aleksandra Popovskog. U viziji redatelja koji je u teatru "Gavella" uprizorio "San Ivanjske noći", jedan od najuspješnijih naslova u povijesti naše kazališne kuće, dolazi nam Shakespeareov komad izuzetne snage i političnosti, priča o ambiciji, vlastohleplju, moći i žudnji za dominacijom. Naime, kroz događaje nas vodi lik (antiheroj) čiji su postupci sve samo ne moralni, ali inteligencija mu je zavodljiva i sposobnost uvida razorna pa ne možemo ne putovati s njim, ne promatrati događaje (i) njegovim očima. Lordovi i kraljice, vojvode i ubojice, iscrtavaju fabularni sklop visoke napetosti i prenapregnutosti, donoseći na pozornicu svijet gdje je čovjek čovjeku ponajprije vuk, a tek potom brat, sin, prijatelj, ljubavnik...
Nije zabilježeno je li "Rikard III." ikada izveden za Shakespeareova života; možda nije upravo iz dnevnopolitičkih razloga. Prva pouzdano utvrđena izvedba dogodila se 1633., otprilike dva desetljeća nakon smrti samoga Shakespearea.Bez obzira na povijesni predložak, mnogi elementi ove drame fikcionalne su naravi, posebno oni povezani s Rikardovim krvavim tragom do prijestolja. On nije ubio Edvarda, prvoga muža svoje supruge i nije odgovoran za smrt Henrika VI. Također nije ubio, odnosno dao ubiti, ni starijega brata Clarencea (onoga nesretnoga Georgea iz zloslutnoga proročanstva o "G"-u), nego je to učinio Edvard. Pravi Rikard nije umorio vlastitu suprugu, nego je ona umrla od tuberkuloze, a ne postoje ni čvrsti dokazi da je neposredno upleten u umorstvo ili nestanak mladih prinčeva iz Towera. Sve što se o tome zna može se svesti pod frazu često spominjanu u holivudskim kriminalističkim filmovima – circumstantial evidence. Ukratko, iako nipošto nije bio bezopasan ili lišen vladalačke ambicije, povijesni Rikard nije bio onako pravocrtno krvav kao Shakespeareov.
U žestokoj priči visoke napetosti, s Ozrenom Grabarićem kao Rikardom III., pozornicu dijele i Andrej Dojkić, Sven Šestak, Martina Čvek, Dijana Vidušin, Sven Medvešek, Živko Anočić, Bojana Gregorić Vejzović, Ivan Grčić, Đorđe Kukuljica, Hrvoje Klobučar, Slavica Knežević, Filip Šovagović, Nikola Baće i Anica Kovačević. Režiju i scenografiju potpisuje Aleksandar Popovski, Andy Jelčić je prevoditelj, a Marita Ćopo potpisuje kostimografiju. Auto glazbe je Marjan Nećak, autori videa Lana Cavar i Timy Šarec, oblikovatelj svjetla je Zdravko Stolnik.

Kazalište "Gavella" započelo je suradnju s udrugom "Smiješak za sve" koja je osnovana s ciljem promicanja, razvitka i unapređenja interesa djece i mladih te njihovog uključivanja u sve aspekte društvenog života. Glumci kazališta "Gavella" – Anja Đurinović Rakočević, Antonija Stanišić Šperanda, Sven Šestak, Živko Anočić, Siniša Ružić i Sven Medvešek, na čelu s ravnateljem Borisom Svrtanom, čitat će priče i bajke na dječjim odjelima KBC-a Rebro, KB-a Sestre milosrdnice i bolnice Srebrnjak u od 25. prosinca 2017. do 01. siječnja 2018.

U nedjelju, 3. prosinca 2017. u 19,00 sati u kazalištu "Gavella" održat će se promocija nove zbirke pjesama Ivane Bodrožić "In a Sentimental Mood" u izdanju izdavačke kuće "Sandorf". Pjesme će čitati Alma Prica i Jelena Miholjević a glazbu izvoditi Marko Lucijan Hraščanec.

"Bolnu, dirljivu, a tako posebnu knjigu stihova napisala je (opet) Ivana Bodrožić. Bili zaljubljenik u jazz (mnogi od naslova pjesama izravna su posveta jazz klasicima, kao uostalom i njezin doista sjajno odabran naslov) ili ne, jednostavno je nemoguće da vas ovi stihovi ostave ravnodušnima. Ako se to i dogodi, to samo znači da ste potpuno oboljeli od bolesti koja tako fatalno proždire vrijeme u kojemu živimo. I ovi stihovi, a vjerujte mi, nema ni jednoga suvišnog, sasvim jasno pokazuju kako Ivana Bodrožić ne želi i nikada nije željela biti ni žeton ni adut ni u čijoj profiterskoj mapi stereotipa najšire društvene patologije. Biti sam(a) nije najveće zlo koje se nekome može dogoditi. Izgubiti dostojanstvo sebe i svoje riječi - to je najveće zlo, a ovom knjigom Ivana čuva i ono svoje, a tako i suvremene hrvatske poezije općenito. Biti osjećajna, ali nikada i patetična, biti promišljena, izvanredno se lako i domišljato poigravati različitim načinima strukturiranja svojega pjesničkog pisma i konačno - i najvažnije - doista stići do one katarzične poetičnosti u najvišim i najdubljim registrima autorici je uspjelo na doista fascinantan način.Jer ta, sačuvana i istinska ljudskost u sva (zla) vremena i ne može posljedovati ni sa čim drugim nego knjigom stihova poput ove - jedne od najboljih napisanih posljednjih godina (i ne samo) u hrvatskome pjesništvu. Volite nietzscheanski život pa ma kakav on (pre)često bio, volite sebe i Druge bez obzira na sve dogođene užase kao što to čini Ivana, pa će onda ova knjiga voljeti i vas!A to je najljepše što vam se, bar u stihu, može dogoditi.“ Zapisao je o knjizi Delimir Rešicki.