travanj 2014.

U srijedu, 16. travnja 2014. u 19,30 sati, u kazalištu "Gavella" gostovat će Kazalište Virovitica s predstavom "Revizor" Nikolaja Vasiljeviča Gogolja, u režiji Dražena Ferenčine, nastalom u koprodukciji s Narodnim pozorištem iz Tuzle. U po svemu paradigmatski ruski provincijski gradić, neslužbenim putem stiže vijest koja će neugodno iznenaditi njegovog načelnika, ali i ostale visoke činovnike institucija sudstva, školstva i zdravstva: među njihove papire, račune, narudžbenice, među njih, njihove podređene, među građane željne prilike za iznošenjem svojih istina o modelu i prirodi upravljanja, u njihov dobro uhodan sustav utemeljen na mitu, korupciji, zlouporabi funkcije (i moći koju ona donosi) dolazi revizor! Iz glavnog grada! Inkognito! Na sceni se nižu portreti korumpiranih, sebičnih, samoživih činovnika koji će se u potpunosti raskrinkati u predstavi ispravnosti koju igraju za i pred Hlestakovim, nesposobnim i ne baš prebistrim činovnikom koji se spletom okolnosti nađe u ulozi revizora. Potpuno raskrinkani i suočeni s vlastitim refleksijama u ogledalu, uvjereni kako su dosegli dno osramoćenosti i propasti, protagonisti "Revizora", kao i na početku komedije, i na samome kraju primaju vijest o dolasku revizora. Ovog puta pravoga. Za razliku od prve slike, pune strke, kovitlaca i akcije, završna je slika nijema i skamenjene grupa.Predstavu je režirao Dražen Ferenčina, dramaturginja je Ana Prolić, scenografiju potpisuje Osman Arslanagić, kostimografiju Adisa Vatreš, a skladatelj je Mate Matišić. U predstavi igraju: Mijo Pavelko, Adnan Omerović, Mladen Kovačić, Blanka Bart, Elvira Aljukić, Siniša Udovičić, Nenad Tomić, Igor Golub, Elvis Jahić, Draško Zidar, Nermin Omić, Antun Vrbenski, Nedim Malkočević i Aleksandra Demše.

U Zagrebu je, prije pedeset i dvije godine preminuo teatrolog, pedagog, prevoditelj, kazališni kritičar i redatelj, utemeljitelj Akademije za kazališnu umjetnost u Zagrebu i osnivač Zagrebačkoga dramskog kazališta, dr. Branko Gavella. Režirao je neke od antologijskih predstava današnjeg kazališta "Gavella", poput "Golgote" i "U logoru" Miroslava Krleže, "Macbeth" i ""Kako vam drago" Williama Shakespearea. Na scenu je postavio više o 279 dramskih i opernih djela, pri čemu se posebno ističu režije Držića, Gundulića, Brezovačkog, Krleže, Begovića, Shakespearea, Pirandella i Wagnera. Obilježavajući 50 godina od smrti, u travnju 2012., kazalište "Gavella" i Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU / Odsjek za povijest hrvatskog kazališta, organizirali su izložbu o liku i djelu dr. Branka Gavelle. Pored fotografija iz predstava, izvornih kazališnih cedulja i knjižica, idejnih scenografskih skica, režijskih knjiga prepunih bilježaka, prijevoda te autorskih rukopisa i izdanja, u atriju kazališta po prvi put su oku javnosti bile izložene i memorabilije poput posmrtne maske, štapa, šešira, originalnih dokumenata iz života Branka Gavelle te o osnivanju Akademije dramske umjetnosti.

Večerašnja zvedba predstave "My Little Corner of the World" otkazuje se zbog bolesti glumca. Kupljene ulaznice možete zamijeniti na blagajni kazališta, ili se za sve informacije raspitati na broj telefona blagajne - 01 4864 616.

U petak, 4. travnja, u kazalištu "Gavella", nakon predstave "My Little Corner of the World", održat će se javna tribina na temu ksenofobije, pod naslovom "Jesmo li, i koliko, ksenofobno društvo?"Na tribini će, osim autorica Anice Tomić i Jelene Kovačić, sudjelovati i sociolozi Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije i Drago Župarić-Iljić iz Instituta za migracije i narodnosti. Predstava "My Little Corner of the World", autorskog projekta Anice Tomić i Jelene Kovačić (prema Fassbinderovom Južnjaku) bila je 21. ožujka 2014. a o predstavi autorice kažu: "U našoj predstavi kazalište otvoreno krivotvori jedan svijet ne skrivajući svoje mehanizme. Vrućina, dosada, ljepljivost, dokolica, povremeno zujanje muhe ovdje supostoje s osobnim frustracijama, neostvarenošću, nezadovoljstvom, promašenošću, zatvorenošću. Fassbinderove tipove ciljano smo pretvorile u punokrvne likove upisujući u njih svojstva ljudi koje prepoznajemo oko nas. Predstava stoga pokušava odgovoriti na pitanje od kuda dolazi strah od drugog, kojeg, da bismo ga mogli mrziti, najprije moramo pretvoriti u fiktivnog neprijatelja, postaviti s druge strane neke zamišljene rampe. U ovom trenutku Hrvatska još uvijek nije imigracijska zemlja, stoga je društveni i politički kontekst unutar kojeg nastaje predstava na prvi pogled prilično različit od onog u kojem nastaje Fassbinderov Južnjak. Ali jednako kao što naša predstava nastaje prema Fassbinderovom Južnjaku, tako i naša zemlja možda polako hoda prema priči koja je u njemu ispričana."