27. listopada 2023., nakon višegodišnje nemogućnosti igranja u teatru u Frankopanskoj, obnovljeno Gradsko dramsko kazalište "Gavella" otvara vrata svojoj publici, premijernom izvedbom predstave "Kozmički žongleri" Kalmana Mesarić, u režiji Ivana Penovića, na novoizgrađenoj maloj sceni našeg teatra – "Maloj Gavelli".
Tekst "Kozmički žongleri" Kalmana Mesarića, napisan 1925., jedan je od njegovih najranijih radova. Komad sastavljen od tri jednočinke na prvo čitanje je krut, agresivan u iskazu, s izvedbenim potencijalom koji je na trenutke vidljiv, a na trenutke se čini potpuno nemoguć. Stvarajući tekst, svjestan je da je njegova finalna forma moguća tek s predstavom, da je proces njene kreacije definirajući po pitanju toga što će taj tekst postati. Scensko događanje, iako namjerno nedefinirano u "Kozmičkim žonglerima", za Mesarića je ono što se treba dogoditi. Tekst, pa tako i ovaj, samo je početna materija po kojoj redatelj i pisac nalaze dodirne točke i interese, a potom iz njih nastaje – Novi tekst.
Uz takvo"odrješenje" od strane samog autora, odnosno opravdanje različite interpretacije, Penović je pristupio ovom komadu. Vidjet ćemo dvije od tri jednočinke: "Pobunu atlasa", u slobodnijoj adaptaciji; te "Desperatere",onako kako ih je Mesarić zapisao. U prvoj, mitološke likove koji bježe od vlastite vječnosti; u drugoj, figure sazdane od nihilizma koje traže smisao. "Pobunu Atlasa" kao traženje jezika koji bi u okvirima današnje kazališne scene stvorio buntovni, bezobrazan komad kakav misli Kalman Mesarić; "Desperatere"kao traženje osnove, sirovog scenskog događanja svedenog na najprostije faktore, kojima je jedina svrha da ih netko gleda; "Kozmičke žonglere" kao provokaciju gledanja, provokaciju ljudskom kreiranju priče, uzroka i posljedice u svemu što dotakne, provokaciju našeg očekivanja kao gledatelja, provokaciju našeg smisla kao umjetnika. Provokaciju onoga što mislimo da je predstava dužna dati vjernoj publici.
Hrvatski književnik i redatelj Kalmarn Mesarić rođen je u Prelogu 1900., a preminuo u Zagrebu 1983. Nakon klasične gimnazije i nekoliko godina novinarskog rada, objavivši i prve književne radove, 1924. ulazi godine u Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu; tu isprva radi kao pomoćni redatelj, a prve samostalne režije potpisuje u sezoni 1926.-27. Kao stipendist kazališta i dopisnik kulturnih rubrika zagrebačkih listova odlazi u Berlin, gdje studira dramaturgiju. U razdoblju dvadesetih, tridesetih i kasnijih godina vrlo je aktivan kao pisac, kazališni i književni kritičar. U početku djelovanja blizak je avangardnim umjetničkim pokretima (ekspresionistička novela "Divlji ples", 1921.; zbirka avangardističkih pjesama "Tragigroteske", 1923.; prva drama"Kozmički žongleri" i istoimena knjiga, 1925.).
Na prijelazu iz 1920-ih u 1930-e odredio se za "socijalnu umjetnost" (brošura "Smjerovi moderne umjetnosti", 1929.). U zagrebačkome HNK-u 1931. izveden mu je pučki igrokaz "Joco Udmanić" te potom nekoliko komedija iz zagrebačkoga društvenog života (objavljene u knjizi "Među nama", 1937.). Njegova komedija "Gospodsko dijete", što ju je 1936. postavio u zagrebačkome HNK-u, jedna je od najboljih i najpopularnijih hrvatskih komedija između dvaju svjetskih ratova.
Autor dramatizacije i redatelj je Ivan Penović. Dramaturgiju je diplomirao na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Od 2012. godine radi kao dramaturg na produkcijama HNK Ivana pl. Zajca, HNK Varaždin, ZKM-a, Dubrovačkih ljetnih igara i Teatra &TD te surađujena projektima mnogih umjetničkih organizacija, poput RUPER-a, Punctuma, KUFER-a, Ludens Teatra, Studentskog teatra Lero. Od 2014. godine režira vlastite tekstove ili autorske projekte od kojih su najvažniji: "Sva lica Kim-Jong Una"(Ateatar, 2014.); "Prijeđanje vublike 148"(Ganz Novi Festival/ Teatar &TD, 2017.);"Katalonac"(RUPER / Teatar &TD, 2018.); "Flex"(KunstTeatar/Punctum, 2019. godine), "Znaš ti tko sam ja" (HNK u Zagrebu, 2020.);"Proces Kafka"(Teatar &TD, 2020.); "Neprijatelj naroda"(ZKM, 2021.); "Hrvatski bog masakra"(HNK Varaždin, 2021.);"Van sebe"(Dubrovačke ljetne igre, 2021.);"Fahrenheit 451" (HNK Ivana pl. Zajca, Rijeka, 2021.);"Ti si prvi hrabar" (KunstTeatar, 2021.);"Tatko na Tatkovinata" (Narodni teatar Bitola, 2022.) Od 2019. godine je umjetnički voditelj Kazališne družine KUFER.
Scenografiju potpisuje Filip Triplat, kostime Marita Ćopo, autori glazbe su Filip Triplat i Karlo Mrkša, autor videa je Ivan Lušičić Liik, oblikovanje svjetla potpisauje Zdravko Stolnik.
U predstavi igraju Barbara Nola, Natalija Đorđević, Enes Vejzović, Domagoj Janković, Filip Križan, Marko Petrić, Đorđe Kukuljica i Janko Rakoš.