Slijedi na repertoaru
Vraćamo se Krležinu rodnom gradu. Potres je ugrozio i prostor ambijentalnog teatra na Gvozdu, no Leksikografski zavod Miroslav Krleža nam je ponudio svoj prekrasni atrij za ovogodišnja festivalska događanja. U fokusu programa je Krležin Zagreb, stvarni i imaginarni. Izmjestiti Krležu iz Zagreba nemoguće je kao što je nemoguće Pirandellu oduzeti Siciliju, Kafki Prag, Babelju Odesu, a Dostojevskom Petrograd. Ukusi se mijenjaju, idoli stare, mode su sve hirovitije, a ipak svi mi imamo svoju prijestolnicu bola. Naša je ranjeni Zagreb. Ovogodišnji partner Festivala Miroslav Krleža je Gradsko dramsko kazalište Gavella, čija je zgrada stradala u zagrebačkom potresu, i čiji nam se umjetnici pridružuju u mnogim naslovima ovogodišnjeg festivala.Deveto izdanje Festivala Miroslav Krleža otvara Rade Šerbedžija, koji sudjeluje u programu Sjećanja Krležinih suvremenika i izvodi svoj autorski projekt Moj obračun s njima. Nastavljamo monološkom freskom Na rubu pameti u interpretaciji Dragana Despota i monodramom Bobočka u izvedbi Ecije Ojdanić.Na ovogodišnjem festivalu HNK Varaždin sudjeluje dramom Maskerata u režiji Ivana Planinića, dok HNK Mostar predstavu Kraljevo (redatelj Ivan Leo Lemo) izvodi u svom gradu, čime započinje širenje festivalskog prostora, koje bismo željeli nastaviti. U završnom događanju približavamo se izvedbi Djetinjstva u Agramu prema zamisli i režiji Senke Bulić i Ane Prolić. Predstavu realiziramo u koprodukciji s Gradskim dramskim kazalištem Gavella. U popratnom festivalskom programu organiziramo niz zanimljivih događaja. Promoviramo reprint Krležine knjige Tri kavalira gospodjice Melanije: Staromodna pripovijest iz vremena kad je umirala hrvatska moderna iz 1920. (ustvari objavljene 1922. godine); Snješka Knežević autorica je performansa Zagreb Kamila Emeričkog, a Boris Svrtan uz podršku glumaca Gavelle prema vlastitom izboru čita fragmente iz Zastava. Program nastavljamo izložbom Krležinih rukopisa u NSK, izložbom Dijalozi – Josip Vaništa/Miroslav Krleža, uz suradnju Moderne galerije, susretom Krleža na talijanskom, uz sudjelovanje Silvija Ferrarija i Silvija Ziliotta, a u programu Sjećanja Krležinih suvremenika nastupa Zlatko Vitez. Završavamo tradicionalnim gastronomsko-nadrealističkim susretom Doručak kod Krleže (7. 7. u 7 sati ujutro – vrijeme Krležina rođenja), čime zatvaramo deveto festivalsko izdanje. Iznimno je važno još jednom ponoviti koliko je Miroslav Krleža bitan kao kroničar korektivne historiografije dvokatnoga Zagreba, Hrvatske i Evrope. Naši programi do sada su potvrdili da je riječ o živom autoru koji postavlja ogledalo drami ljudske gluposti suvremenoga svijeta (s podjelama na dihotomije svih vrsta), a mi i dalje očekujemo daleko odlučniju podršku jer gotovo gerilski već devetu godinu zaredom gradimo Krležin živi ambijentalni teatar.
Vraćamo se Krležinu rodnom gradu. Potres je ugrozio i prostor ambijentalnog teatra na Gvozdu, no Leksikografski zavod Miroslav Krleža nam je ponudio svoj prekrasni atrij za ovogodišnja festivalska događanja. U fokusu programa je Krležin Zagreb, stvarni i imaginarni. Izmjestiti Krležu iz Zagreba nemoguće je kao što je nemoguće Pirandellu oduzeti Siciliju, Kafki Prag, Babelju Odesu, a Dostojevskom Petrograd. Ukusi se mijenjaju, idoli stare, mode su sve hirovitije, a ipak svi mi imamo svoju prijestolnicu bola. Naša je ranjeni Zagreb. Ovogodišnji partner Festivala Miroslav Krleža je Gradsko dramsko kazalište Gavella, čija je zgrada stradala u zagrebačkom potresu, i čiji nam se umjetnici pridružuju u mnogim naslovima ovogodišnjeg festivala.Deveto izdanje Festivala Miroslav Krleža otvara Rade Šerbedžija, koji sudjeluje u programu Sjećanja Krležinih suvremenika i izvodi svoj autorski projekt Moj obračun s njima. Nastavljamo monološkom freskom Na rubu pameti u interpretaciji Dragana Despota i monodramom Bobočka u izvedbi Ecije Ojdanić.Na ovogodišnjem festivalu HNK Varaždin sudjeluje dramom Maskerata u režiji Ivana Planinića, dok HNK Mostar predstavu Kraljevo (redatelj Ivan Leo Lemo) izvodi u svom gradu, čime započinje širenje festivalskog prostora, koje bismo željeli nastaviti. U završnom događanju približavamo se izvedbi Djetinjstva u Agramu prema zamisli i režiji Senke Bulić i Ane Prolić. Predstavu realiziramo u koprodukciji s Gradskim dramskim kazalištem Gavella. U popratnom festivalskom programu organiziramo niz zanimljivih događaja. Promoviramo reprint Krležine knjige Tri kavalira gospodjice Melanije: Staromodna pripovijest iz vremena kad je umirala hrvatska moderna iz 1920. (ustvari objavljene 1922. godine); Snješka Knežević autorica je performansa Zagreb Kamila Emeričkog, a Boris Svrtan uz podršku glumaca Gavelle prema vlastitom izboru čita fragmente iz Zastava. Program nastavljamo izložbom Krležinih rukopisa u NSK, izložbom Dijalozi – Josip Vaništa/Miroslav Krleža, uz suradnju Moderne galerije, susretom Krleža na talijanskom, uz sudjelovanje Silvija Ferrarija i Silvija Ziliotta, a u programu Sjećanja Krležinih suvremenika nastupa Zlatko Vitez. Završavamo tradicionalnim gastronomsko-nadrealističkim susretom Doručak kod Krleže (7. 7. u 7 sati ujutro – vrijeme Krležina rođenja), čime zatvaramo deveto festivalsko izdanje. Iznimno je važno još jednom ponoviti koliko je Miroslav Krleža bitan kao kroničar korektivne historiografije dvokatnoga Zagreba, Hrvatske i Evrope. Naši programi do sada su potvrdili da je riječ o živom autoru koji postavlja ogledalo drami ljudske gluposti suvremenoga svijeta (s podjelama na dihotomije svih vrsta), a mi i dalje očekujemo daleko odlučniju podršku jer gotovo gerilski već devetu godinu zaredom gradimo Krležin živi ambijentalni teatar.
