37. "Gavelline večeri" - Obrazloženje odabira
Ovogodišnje "Gavelline večeri" okupljaju devet naslova – osam u konkurenciji za nagrade te jedan izvan konkurencije, na zatvaranju Festivala – kazališta iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Festival otvara naslov nastao u koprodukcijiHrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu i Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka, "Slučaj vlastite pogibelji", koji je po posljednjem romanu jednog od naših najznačajnijih suvremenih proznih pisaca Kristiana Novaka, dramatizirao i režirao Ivan Plazibat. Ova priča o Međimurju danas, zagledana u strukture obitelji, školstva, policije, s protagonistom u razdirućoj dvojbi koja će promijeniti ne samo njega, u Zagreb stiže nagrađena i trima nagradama na proteklim Marulićevim danima, onima za najbolju dramatizaciju i režiju te najbolje glumačko ostvarenje, potvrđujući autentičnu polemičnost djela ovog pisca i izvan matičnog mu medija. Slijedi "Zbilja", još jednog Hrvatskog narodnog kazališta, sada zagrebačkog, s predstavom po svoj prilici atipičnom za našu središnju kazališnu kuću. Autorski rad Tomislava Šobana, ponajprije filmskog i televizijskog redatelja niza kratkih igranih i eksperimentalnih filmova, kroz komornu suigru dvoje glumaca sugestivno spaja intimno-socijalnu zapitanost s ispovjednim, improvizacijskim pristupom oblikovanju scenskog materijala. Treći naslov Festivala predstava je kazališta domaćina, "Moji tužni monstrumi", praizvedba okupljene tri drame Mate Matišića, u režiji Vite Taufera, gdje dramski pisac rastvara pozornicu kao prostor suočavanja, razobličavajućeg i duhovitog, sa samim sobom, društvom, ali i kazališnim mehanizmom. Na Danima satire 2024. ova je predstava dobila nagradu za najbolji tekst te najbolju sporednu žensku, odnosno muškuulogu. Potom je na redu Satiričko kazalište Kerempuh s predstavom "Smrt na dopustu", koju je po romanu portugalskog nobelovca Josea Saramaga "Kolebanje smrti" postavio Kokan Mladenović. Redatelj se sa zaigranim ansamblom i autorskim timom oslanja na Saramagov tekst, ali i odmiče od njega, ostavljajući si prostora za potragu za predstavom koliko satiričnom, toliko i dramski zamišljenom nad makabričnošću svijeta u kakvom živimo. Roman koji se svojim filozofsko-estetskim iskazom naoko opire adaptaciji, oživio jetakokao dinamična, kritična, muzikalna, odabirom predloškai njegovim preoblikovanjem vjerojatno i neočekivana predstava. Iz Narodnog pozorišta Sarajevo na ovogodišnje "Gavelline večeri" stiže pak uspješnica "Marlene Dietrich – Pet tačaka optužnice", autorski projekt Harisa Pašovića, glumački snažna predstava okupljena oko stvarnih i fiktivnih motiva preuzetih i izmaštanih iz biografije glumice koja je odbijala pristati kretati se u nametnutnim granicama, neovisno i slobodoumno pristupajući svijetu ne samo svog poziva. Zatim ćemo ne Festivalu moći vidjeti i jedan odvrhunaca aktualnog beogradskog repertoara, "(Pra)fausta", predstavu koju je po tekstu Johanna Wolfganga von Goethea, režirao Boris Liješević. I ovdje, kao i u slučaju "Marlene Dietrich...",pozvani smo na kazališni događaj intenzivne izvođačke energije, kroz posve različite priče "o čežnji za životom", slobodom, integritetom. Iz crnogorskog Tivta u Zagreb dolazi transponirana, jezično adaptirana "Ćelava pjevačica", klasični komad teatra apsurda koji je ovdje, u scenskoj viziji Jagoša Markovića, oživio u autentičnom, lokalnom bokeljskom ruhu, pa je britanski mentalitet kojim Ionesco jezično i situacijski žonglira, zamijenila mediteranska strastvenost, ali i specifična melankolija. "Gavellne večeri" završavaju dvjema predstavama Kazališta "Gavella", "Majkom" koja je po drami Floriana Zellera i u režiji Enesa Vejzovića nastala u koprodukciji s koprivničkim Ludens teatar, te će biti prikazana u konurenciji Festivala, odnosno posljednjom našom premijerom, "Prosjačkom operom"Bertolta Brechta i Kurta Weilla i redateljice Lenke Udovički, a koja je rezultat suradnje GDK"Gavella" i Ulysses teatra, te će se izvesti izvan konkurencije, na zatvaranju Festivala. Nagrađivana i hvaljena "Majka" jedan je od naših najuspješnijih aktualnih naslova, glumstven, atmosferičan, preispitujući, istodobno komunikativan i potresan, dok je "Prosjačka opera" predstava "totalne" ansambl-igre, sva u gibanju, uživo izvođenoj glazbi, kolektivnoj izvođačkoj energiji...
Programsko vijeće 37. "Gavellinih večeri": Dražen Ferenčina, Marina Fakac i Enes Vejzović
