U registraturi

Kovačićev roman "U registraturi" s jedne strane zauzima centralan položaj među kanonskim djelima hrvatskog književnog realizma, a s druge nam se, preko kultne TV-serije, usjekao u zajedničku memoriju. Ivica Kičmanović, nadareni dječak koji iz sirotinjskog seoskog okruženja odlazi u grad - prostor mogućeg boljeg života; Laura, jedna od najpoznatijih "fatalnih žena" cjelokupne naše književnosti; Kumordinar Žorž, "pogospođeni čankoliz koji se nekritično divi gradskoj gospodi"; ili Mecena, razbludni starac i "dobrotvor", doimaju nam se kao likovi koje dobro poznajemo, pa će ovaj novi susret s njima na pozornici kazališta "Gavella" biti tim zanimljiviji. Riječima redatelja i autora dramatizacije:""U registraturi" je roman krcat strastima, krcat slikama koje očituju najprimarnije ljudske nagone. (...) Predstavu "U registraturi" vidim kao vehementni spoj ritualnih prizora pomiješanih sa suhom građanskom suzdržanošću, predstavu u kojoj se bajka i realizam, mitsko i banalno spajaju u nedjeljivo jedinstvo, predstavu koja će redefinirati Kovačićevu umjetničku snagu i dati potpuno novi kontekst dobro poznatim prizorima koje, možda baš zbog toga što su nam tako neposredno blizu u kolektivnom sjećanju, propuštamo vidjeti."

"Slavni roman i još poznatija tv serija, to je "U registraturi" Ante Kovačića, djelo čije smo prvo kazališno uprizorenje čekali čak 127 godina. Premijera u Gavelli, u režiji Darija Harjačeka, koji je i autor dramatizacije (dramaturginja je Ivana Sajko), pokazala je razloge tog čekanja." (Bojana Radović, Večernji list)

"Harjaček prikazuje sugestivno ambivalentnost sela i grada, kojom je prouzrokovano lomljenje osobnoga identiteta Ivice Kičmanovića (Igor Kovač) . Selo nije posve nevino, obilježeno je bogobojaznošću (na kraju se sam župnik pretvara u relikviju), odgođenim zadovoljstvom u liku anđeoske Anice, zavisti susjeda, ali ono ipak ostaje lokusom djetinjstva kojem će se Ivica u predivnom i drukčije nego u literarnom predlošku osmišljenom kraju predstave tragičnim završetkom i vratiti. (…)Velik se prostor u toj dvostrukosti otvara Lauri (Ivana Roščić), liku nastalom prema hajdučkoj novelistici iz 1850-ih, koja u Harjačekovoj viziji odlučno problematizira brak. Ne pristaje na kompromis kada je riječ o njezinoj slobodi. U prvome je redu jaka, hrabra i samostalna, a ne romantična junakinja. Napokon odmak od žene-žrtve na pozornici!" (Anđela Vidović, www.arteist.hr)

""U registraturi" je prva predstava Darija Harjačeka u kojoj je kao redatelj ujednačeno i domišljeno ovladao ne samo golemim izvedbenim ansamblom, nego i kompliciranom romanesknom strukturom za što nemalu zaslugu ima i dramaturginja Ivana Sajko. (…) Scenografkinja Vesna Režić, kostimografkinja Marita Ćopo i koreografkinja Ana Kreitmeyer također naglašavaju rascjep vanjske maske suzdržane pristojnosti nasuprot unutarnjih gesti primitivnosti likova – kako seoskog, tako i gradskog porijekla. "U registraturi" nije predstava nostalgije, već prozivke. I okupljeni Gavellin ansambl svakim pojedinim izvedbenim angažmanom doprinosi sardoničnom tonalitetu predstave. Siniša Ružić na sceni je "zvrndavi", tašti kumordinar Žorž, Sven Medvešek pojavljuje se u dvostrukoj roli nalickanog Mecene i pripitog Župnika (obje role stvarajući s novocirkuskim osjećajem za fizičku alegoriju). Još jednom pomno nijansirani Sven Šestak nastupa i kao transvestitski član Časnog društva poniznosti i kao Kičmanovićev bistrooki otac i sirotinjski muzikaš Jožica. Antonija Stanišić Šperanda s pravom mjerom ponosa i tuge igra nesretnu bogatašicu Justu. Nenad Cvetko nastupa u pogođenoj roli drhtavog šarlatana i ulizice Šajkovskog. Živko Anočić donosi na pozornicu razmetljivost ciganskog kneza Mihe." (Nataša Govedić, Novi list)