Redatelj: Ivan Planinić
Autori adaptacije teksta: Ivan Planinić i Dubravko Mihanović
Dramaturg: Dubravko Mihanović
Skladatelj: Nikša Marinović
Scenograf i oblikovatelj svjetla: Ivan Lušičić Liik
Kostimografkinja: Marita Ćopo
Oblikovateljica pokreta: Maja Marjančić
Asistentica redatelja: Hrvojka Begović
Asistent oblikovatelja svjetla: Endi Krakić
Vizualni identitet predstave: Ivona Đogić Đurić / Crtaona Studio
Autor fotografija: Mak Vejzović

Igraju:

Isus: Nikola Baće
Marija: Nataša Janjić Medančić
Sjena: Franjo Dijak
Juda: Domagoj Janković
Lazar: Sven Medvešek
Marta: Tara Rosandić
Galilejka: Antonija Stanišić Šperanda
Betanijka: Ana Kvrgić
Jeruzalemka: Ivana Bolanča
Ivan: Ivan Grčić
Simon: Filip Šovagović

U adaptaciji su korišteni dijelovi Krležinih pjesama "Pjesma bezimenoga čovjeka na Golgoti", "Gospodine! Gospodine!" i "Jeruzalemski dijalog".

Inspicijentica: Snježana Majdak
Šaptačica na probama: Andrea Glad

Prva proba 27.2.2023. GDK "Gavella"
Premijere: 13. i 14.4.2023. u Tunelu Grič

Predstava traje jedan sat.

"Legenda" je 1914. bila prvi objavljeni dramski tekst Miroslava Krleže, a '30-ih je izašla nova, bitno prerađena verzija komada; drama je praizvedena tek krajem '70-ih scenskoj viziji jednog od najznačajnijih redatelja ovih prostora, Slobodana Unkovskog, a svoju prvu izvedbu u Hrvatskoj čekala je do nedavno: 2015. u scenskom ju je čitanju na Festivalu Miroslav Krleža postavio Georgij Paro. Razlog(e) tako malobrojnih uprizorenja "Legende" vjerojatno treba potražiti u njezinoj scenskoj zahtjevnosti, ali i u činjenici da je posrijedi ekspresionistički teatar ideja, sinestezijskih nagnuća, slike, atmosfere. Zamisliti je zato u teatarskoj dvorani čini se manje prikladnim, nego potražiti joj specifično prizorište izvan kazališne kutije. Upravo u tom smislu Tunel Grič se doima kao kreativno mjesto za razigravanje ove Krležine drame, za oživljavanje njezine sugestivne atmosfere te uspostavljanje dijaloga prostora i svih sastavnica žive teatarske izvedbe: glume, scenografsko-kostimografskog pristupa, oblikovanja svjetla, glazbe i zvučne kulise, pokreta...Pritom i značenjski Tunel svojom topografijom i "utisnutošću u grad" doprinosi slojevitosti značenja upisanih u Krležin predložak, jer ranokršćanske katakombe asocijacija su koja se nameće sama po sebi, spremna pretopiti se s likovima Isusa, Marije, Sjene, Jude...

"Nova "Gavellina" predstava igra u Tunelu ispod Griča, čiji poprečni krak vodi ravno na kuću u Radićevoj u kojoj je Krleža proveo najranije djetinjstvo. (…) Mogu zamisliti mladog Krležu kojem se ova izvedba isto svidjela." (Tomislav Čadež, Jutarnji list)

"Odlična Krležina “Legenda”, koju možete gledati u zagrebačkom tunelu Grič, dokaz je da su stasali kazalištarci koji ne misle da je svaka Krležina riječ sveto pismo, ali se istodobno odnose s punim poštovanjem prema njegovu tekstu, motivima upisanim u tekst, ali i onima duboko skrivenima u njemu. (…) Planinić i Mihanović nude moćnog, modernog i uzbudljivog Krležu. (…) Priču su zgusnuli u sat vremena predstave u kojoj gledatelji prate glumce na tri izvedbene postaje u tunelu, a fascinantan je način na koji su zapravo razotkrili samog autora. (…) Tunel Grič postao je ranokršćanska katakomba i katedrala s označenim postajama križnog puta, što je savršeno napravio Ivan Lušičić Liik, scenograf i oblikovatelj svjetla, dok nam je skladatelj Nikša Marinović svojom glazbom na rubu hipnotičnosti pokazao i kako je taj prostor u utrobi grada akustičan." (Bojana Radović, Večernji list)

"Skepticizam je jednako svet kao i ekstaza, demonstrira Krleža i tako njegovi Isus i Sjena nisu par progonjenog i progonitelja nego par najboljih prijatelja. (... ) Ozbiljnost kojoj je Dijak napravio svoju ulogu, kao i nježnost koju kanalizira Baće, stvaraju svečani ton koji nosi predstavu. (...) Planinićeva "Legenda" kao zahtjevni žanrovski hibrid eseja i dramske poeme postaje novi međaš igranja Krleže na našim prostorima, kao i jedna od najuspjelijih predstava aktualnih repertoara.“ (Nataša Govedić, Novi list)

Video