Redatelj: Sebastijan Horvat
Autor dramatizacije: Milan Marković Matis
Scenograf: Jürgen Kirner
Kostimografkinja: Marita Ćopo
Autor glazbe: Drago Ivanuša
Oblikovatelj svjetla: Zdravko Stolnik
Jezična savjetnica: Đurđa Škavić
Kiparski radovi: Miljenko Sekulić
Asistentica kostimografkinje: Emilija Šušković Jakopac
Fotografije: Jasenko Rasol
Vizualni identitet predstave: Vanja Cuculić / Studio Cuculić
Igraju:
Ivan / Vid Trdak: Amar Bukvić
Auditorica / Maria Annunziata: Bojana Gregorić Vejzović
Auditor / Činovnik / Franjo Kadaver: Sven Medvešek
Auditor / Poručnik / Slepčević: Hrvoje Klobučar
Franjo Blažek / Štef Petanjek: Pavle Vrkljan
Ljubavnica / Liječnica / Katarina: Ana Kvrgić
Vojnik / Matija Skomrak: Nenad Cvetko
Vojnik / Mato Pesek: Đorđe Kukuljica
Vojnik / Liječnik: Ivan Grčić
Jokl: Franjo Dijak / Sven Šestak
U predstavi su korišteni dijelovi pjesama "Meksiko", u izvedbi Ive Robića, te "Hrvatska pjesma mira", Dražena Žanka, kao i Klavirski koncert br. 21 - Andante, W. A. Mozarta.
Inspicijentica: Snježana Majdak
Šaptačica na probama: Andrea Glad
Prva proba: 12. svibnja 2014.
Nastavak proba: 1. rujna 2014.
Premijera: 20. rujna 2014.
Posljednja izvedba: 13. lipnja 2016.
Broj izvedaba: 26
Predstava traje sat i 25 minuta.
Sto godina od početka Prvog svjetskog rata obljetnica je koja se 2014. obilježava posvuda u svijetu, pa i kazališnom. U teatru "Gavella" tome se pridružujemo propitujući tekstove našeg vjerojatno najvećeg pisca, koji se (i) tim godinama i sukobima intenzivno bavio u svom stvaralaštvu. Pritom se kao motivima i asocijacijama iznimno bogat izvor materijala ukazuje zbirka pripovijedaka "Hrvatski bog Mars", gdje se Krleža usredotočuje ne toliko na total rata, koliko na sudbinu malog čovjeka izgubljenog u bitkama u koje je silom gurnut i gdje, otrgnut od svega svojega, pod tuđim stijegom gine za stranog vlastodršca. Antiratni angažman pisca svevremenski je, jer "topovsko meso" uvijek se regrutira na isti način: gradilište svijeta kakav je Prvim svjetskim ratom nastao - svijeta u kakvom danas živimo - posuto je slojevima i slojevima kostiju ratnika nalik Krležinim... U režiji Sebastijana Horvata, jednog od najzanimljivijih slovenskih redatelja, zainteresiranog za rastvaranje forme i "emotivnu mapu" izvođača, te dramatizaciji Milana Markovića Matisa, "Hrvatski bog Mars" glumački okuplja destak izvođača spremnih na iskustvo totalnog teatra...
"Horvatova je predstava u prvom redu pacifistička, koliko i kritična prema ratnohušačkoj propagandi, što se samo po sebi čini vrijednim suautorskim postignućem. (...) Okupljena glumačka grupa osjećajno se, nijansirano i slojevito nosi s Krležinom situacijom, kao i s Krležinim (ovaj put izrazito reduciranim) kajkavskim i štokavskim rečenicama. (...) Posljednji pogled Amara Bukvića, upućen publici, opravdano traži da u vojniku prepoznamo višestruko izdanog građanina, što je svakako bila namjera i Krležine zbirke novela posvećenih trajnom, pardon, Prvom svjetskom ratu." (Nataša Govedić, Novi list)
"Krleža je, pišući o Prvom svjetskom ratu, ispisao snažnu antiratnu prozu. (...) Redatelj, uz pomoć sjajne scenografije Jürgena Kirnera, naglašava ideju da se Prvi svjetski rat i sve što je do danas slijedilo u ljudima zapravo vrti u krug." (Bojana Radović, Večernji list)
"Markovićeva adaptacija uspijeva zadržati pažnju gledatelja bez obzira zna li Krležu u detalje ili mu je nametnuta lektira." (Igor Ružić, Jutarnji list)
"Zbog ambicioznih autorskih namjera da veže sudbine dvaju likova ispreplećući ih nagoviještenim povijesnim usponima i zabludama, predstava je koherentna i pohvalna u odabiru Krležinih motiva (...) Gavellin glumački ansambl iz zaokruženih scena nadahnuto publici odašilje tragične poruke..." (Nina Kolar, Lider)
