Aretej

Po nerijetkim prosudbama naš najveći književnik 20. stoljeća, Miroslav je Krleža velik dio svog opusa posvetio pisanju za kazalište. Nakon mladenačkih "Legendi", preko "realističnijih" "Galicije", "Golgote" i "Vučjaka" te "Glembajevskog ciklusa" kojim se vratio predčehovljevskim uzorima, Krleža je iza II svjetskog rata stvorio dramska djela obilježena smionim izmjenama prostornih i vremenskih planova te slobodnim ispreplitanjem situacija i likova, problematizirajući univerzalne teme poput politike, povijesti i rata, (od)uvijek poticanog svevremenom ljudskom glupošću. Vjerojatno najpoznatija od tih drama je "Aretej", dramska fantazija čiji se esejistički dijelovi izmijenjuju s dramskim, tvoreći začudnu kritičko-meditativnu cjelinu sa snažnim antiratnim stavom. Susret "Areteja" s pozornicom, upravo zbog sadržajno-formalnih "neklasičnosti" tog teksta, stoga jest kazališna avantura, no takva u koju se vrijedi otisnuti. Pri tome se teatar kao što je GDK "Gavella" čini prirodnim "udomiteljem" Krležinih drama, s ansamblom koji može prihvatiti poziv na igru kakav je Krleža uputio svima koji odluče dovesti "Areteja" pred gledatelje. Režiju ove predstave potpisuje Zlatko Vitez, koji se mnogo puta dosad susretao s Krležom i kao glumac i kao redatelj.

Nagrade:
Nagrada hrvatskog glumišta, 2006.
- najbolje umjetničko ostvarenje u drami, glavna muška uloga: Sreten Mokrović
- najbolja kostimografija: Ika Škomrlj i Elvira Ulip

""Aretej", kao drama s analognim situacijama i likovima, u obradi krležijanca Viteza nadilazi ne samo određeno društvo ili povijesno razdoblje, već i samu antiratnu tematiku koja je pokreće. Prerasta u djelo o (silno aktualnom) odnosu politike i znanosti, utjelovljene u medicini koja je prisiljena "prljati ruke" zbog svakodnevnih zemaljskih probitaka političara." (Vojmil Žic, "Glas koncila")

"Nakon Parove antologijske dubrovačke ambijentalne predstave (u tvrđavi Bokar, prije tridesetak godina), Vitezov "Aretej", u klasičnom kazalištu, ponovno skreće pozornost na možda vječnu (u ljudskim terminima) aktualnost toga djela.

...

Vitezov "Aretej" istinski je "Aretej" našega vremena, ma koliko Krležin žestok i retoričan tekst ponekad odjekivao zastarjelo i patetično: problem o kojem govori, način na koji ga prezentira - itekako su živi i aktualni. Izazov Slobodi danas je drukčiji - ali time nije prestao biti izazovom." (Boris B. Hrovat, "Vijenac")

"Sreten Mokrović istinska je glumačka veličina. Iako po vokaciji nije ni gavellijanski glumac, a ni krležijanski, sve je to dragovoljno postao u strogoj koncepciji svoga kolege Viteza koji mu je u drugom dijelu i vrlo pouzdan glumački partner. Darko Milas vrlo je energično utjelovio dijaboličnog političkog manipulatora, a Jelena Miholjević elegantnim je ženstvenim, inteligentnim detaljima oblikovala dvije snažne žene. "Aretej" vas neće ostaviti ravnodušnima, bez obzira na to jeste li intelektualni "trovač" ili "liječnik", ili i jedno i drugo. Krleža se ponovno ukazao kao velik i mudar pisac. Suvremen!" (Želimir Ciglar, "Večernji list")