prijevod: Čedo Prica
redatelj: Ivica Kunčević
scenograf: Ivica Prlender
kostimografkinja: Danica Dedijer
skladatelj: Neven Frangeš
oblikovatelj svjetla: Zoran Mihanović
jezična savjetnica: Đurđa Škavić
asistentica redatelja: Tea Tupajić
asistentica kostimografkinje: Nina Maričić
igraju:
PROZOROV, Andrej Sergejevič: Jerko Marčić
NATALIJA IVANOVNA, njegova zaručnica, kasnije žena: Ivana Boban
OLGA, njegova sestra: Olga Pakalović
MAŠA, njegova sestra: Ana Begić
IRINA, njegova sestra: Zrinka Cvitešić
KULIGIN, Fjodor Iljič, gimnazijski nastavnik, Mašin muž: Milan Pleština
VERŠININ, Aleksandar Ignjatjevič, dopukovnik, zapovjednik bitnice: Dragan Despot
TUSENBACH, Nikolaj Ljvovič, barun poručnik: Goran Grgić
SALJONIJ, Vasilij Vasiljevič, satnik druge klase: Alen Šalinović
ČEBUTIKIN, Ivan Romanovič, vojni liječnik: Zvonimir Zoričić
FEDOTIK, Aleksej Petrovič, doporučnik: Ozren Opačić
RODE, Vladimir Karlovič, doporučnik: Ivica Pucar
FERAPONT, čuvar u zemaljskoj upravi, starac: Žarko Potočnjak
ANFISA, dadilja, starica od osamdeset godina: Melanija Dugandžić
SOBARICA: Tea Tupajić
VOJNIK: Ivica Hučić
Čehov je jedan od najvećih čarobnjaka u tajni kazališnoga čina. Da nije tako, zar bi ga stratfordski Shakespeareov kazališni festival uvrštavao u svoj program? Dakako da ne bi, ali su kreatori festivala dobro znali da uz velikog Williama dobro stoji i veliki Anton, i da zajedno čine vrhunac kazališne ljepote i vječnosti. No, presudnu ulogu u otkrivanju tajne Čehovljeva kazališnog izražavanja, dijaloga i jezika kojim se rađa i oblikuje magični realizam svijeta u kojem se pojavljuju i žive lica njegove kazališne stvarnosti, bez dvojbe odigrao je K. S. Stanislavski, zvani Aleksej. Sa Čehovljevim takozvanim velikim dramama ("Galeb", "Ujak Vanja", "Tri sestre" i "Višnjik"), započeo je Stanislavski možda najveću i najpresudniju kazališnu pustolovinu, na sceni svoga tek zasnovana Moskovskog hudožestvenog teatra - MHT-a. I to u doba kad je, nepune dvije godine prije, 1896., praizvedba "Galeba" doživjela pravu kazališnu katastrofu na sceni Aleksandrijskog kazališta u Sankt Peterburgu, Stanislavski, uz zdušnu pomoć bliskoga suradnika dramaturga V. J. Nemiroviča Dančenka, uspijeva privoljeti utučena Čehova da im dopusti novu, premijernu izvedbu, na sceni MHT-a. Iz katastrofe u trijumf, iz kazališne prošlosti u kazališnu budućnost.
Čedo Prica Plitvički, "Komu je nazdravio Čehov?"
