prevoditelj dramskog teksta: Marijan Orešnik
prevoditelji scenarija: Tomi Janežič, Magdalena Lupi, Hrvoje Perc, Mladen Vujičić, Marta Bolfan, Mirela Matošević
redatelj i scenograf: Tomi Janežič
dirigentica: Nada Matošević
koreograf: Dinko Bogdanić
glazbena dramaturginja i skladateljica: Isidora Žebeljan
kostimograf: Leo Kulaš
dramaturginja: Magdalena Lupi
oblikovatelj svjetla: Zoran Mihanović
oblikovatelj zvuka: Tomaž Grom
pomoćnica redatelja: Špela Trošt
sudjeluju:
ANTONIO SALIERI: Žarko Radić
WOLFGANG AMADEUS MOZART: Alen Liverić
CONSTANZE WEBER: Daria Lorenci
JOSIP II: Damir Orlić
LEOPOLD MOZART: Zdenko Botić
KATHERINA CAVALIERI: Antonela Malis Hodžić
TERESA SALIERI: Ana Kvrgić
DVA "VENTICELLIJA", "Povjetarci", donosioci vijesti i glasina: Andreja Blagojević i Alex Đaković
SOLISTI OPERE: Vladimir Babin (klavir), Siniša Štork, Tomislav Lučić, Cvetan Pelčić, Dario Berčić
BALET: Paula Rus, Vitali Klok, Svetlana Andrejčuk, Marina Grgurić, Kristina Kaplan, Cristina Lukanec, Deana Marčić, Danijela Menkinovski, Elena Pichler, Anka Popa, Laura Popa, Svetlana Rasskazova, Tanja Tišma, Dmitri Andrejčuk, Andrei Köteles, Valerij Rasskazov / Antonija Družeta, Anna Ponomareva, Sabina Voinea, Irina Köteles, Leonid Antontsev, Ashatbek Yusupžanov
Orkestar i zbor Opere te ansambl Baleta Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka
Zašto je Mozartov lik tako neuhvatljiv? I premda s jedne strane imamo njegovu glazbu prepunu radosti, strasti i slobode, a s druge priču o njegovu životu temeljenu na pismima i bezbrojnim biografijama, i nadalje o njemu kao osobi nemamo jasnu sliku. Ne postoje čak ni dva jednaka Mozartova portreta kojima bismo se mogli diviti.
Jure Godler, "Umjesto biografije jednog genija"
Za Shafferove dramske komade karakterističan je jedinstven spoj filozofske drame i satire. Najpoznatija i ujedno najnagrađivanija drama svakako je "Amadeus" (1979.), koja je svoju praizvedbu imala iste godine u londonskom Nacionalnom teatru, a u Hrvatskoj je praizvedena 1981. u kazalištu "Gavella" u Zagrebu. "Opće je prihvaćeno mišljenje da je Mozarta u njegovim zadnjim ponižavajućim mjesecima posjećivala zastrašujuća spodoba koja je za nepoznatu mušteriju naručila od njega "Requiem". Mozart je počeo vjerovati da je naručitelj bio sam Bog, a da misu piše za sebe. Navodno ga je ta spodoba stalno slijedila po gradskim ulicama. Duboko sam zahvalan za ovu legendu...", izjavio je Shaffer za "The Observer" 1979. godine.
