U nedjelju 8. travnja 2012. navršava se pedeset godina od smrti utemeljitelja Zagrebačkoga dramskog kazališta dr. Branka Gavelle. Tim povodom, u atriju Gradskoga dramskog kazališta "Gavella", u četvrtak 5. travnja 2012. u 12 sati, bit će otvorena izložba o liku i djelu velikog redatelja, teatrologa, pedagoga, kazališnog kritičara i prevoditelja te redovitog člana JAZU. Izložba je ostvarena u suradnji Gradskoga dramskog kazališta "Gavella" i Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU / Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta. U suradnji s Danima hvarskog kazališta, koji su ove godine posvećeni upravo dr. Branku Gavelli, u prostorijama teatra u Frankopanskoj, 8. svibnja će bit upriličen i znanstveno-stručni skup te će se prikazati filmska snimka Krležine drame U logoru, prve Gavelline predstave na pozornici Zagrebačkoga dramskog kazališta, kojom ovo kazalište i započinje svoj rad 1954. godine. Pored fotografija iz predstava, izvornih kazališnih cedulja i knjižica, idejnih scenografskih skica, režijskih knjiga prepunih bilježaka, prijevoda te autorskih rukopisa i izdanja, u atriju kazališta će po prvi put oku javnosti biti izložene i memorabilije poput posmrtne maske, štapa, šešira, originalnih dokumenata iz života Branka Gavelle te o osnivanju Akademije dramske umjetnosti. Skupina mladih glumaca i redatelja, uglavnom "pobunjenika" iz Hrvatskoga narodnog kazališta preuzela je 29. svibnja 1953. godine zgradu "Malog kazališta" u Frankopanskoj 10 i osnovala Zagrebačko dramsko kazalište. Na čelu te skupine pozvan je veliki kazališni mag dr. Branko Gavella. Gavella je režirao u Hrvatskoj, i u većini južnoslavenskih kazališnih središta, kao i u kazalištima u Brnu, Pragu, Milanu, Sofiji, Bratislavi, Ostravi i Trstu te je na scenu postavio 279 dramskih i opernih djela, a prevodio je s francuskoga, njemačkoga, talijanskoga, češkoga i engleskoga. U Zagrebačkom dramskom kazalištu, današnjem GDK "Gavella", dr. Branko Gavella režirao je drame "U logoru" i "Golgotu" Miroslava Krleže, "Na kraju puta" Marijana Matkovića, "Kako vam drago" i "Macbeth" Williama Shakespearea, "Kir Janju" Jovana Sterije Popovića, "Svoga tela gospodar" Slavka Kolara, "Zatvorene sobe" Grahama Greena te "Tirenu" Marina Držića.
