Dramaturška adaptacija, režija i izbor glazbe: Dražen Ferenčina
Asistent režije: Vladimir Andrić
Scenograf: Davor Molnar i Dražen Ferenčina
Izbor kostima: Zvonko Majdiš
Dizajn svjetla: Tomislav Kobia
Scenski pokret: Maja Huber

Igraju:

Amanda Wingfield: Areta Ćurković
Laura Wingfield: Matea Marušić
Tom Wingfield: Vladimir Andrić
Jim O' Connor: Ivan Vukelić

"Staklena menažerija" prvi je veliki kazališni uspjeh danas dramskog klasika 20. stoljeća Tennessee Williamsa, praizvedba ove drame na Broadwayu 1944. otkrila ga je kao značajno ime, a sam je komad zapravo postao nukleus za sve ono što će kasnije napisati. Očito posvećen psihički bolesnoj sestri, po čijem je uzoru stvoren lik Laure u njoj, Staklena menažerija začetak ima u kratkoj priči Portret djevojke u staklu iz koje je zatim napisan scenarij, na kraju pretvoren u dramu koja je i dan danas opće mjesto svakog repertoarnog kazališta. Više od šest desetljeća nakon nastanka ove drame živimo vrijeme u kojem je svijet temeljen na nametnutoj kompeticiji potrošačkog društva, najavljen u Staklenoj menažeriji, doveden do krajnosti pa je uspješnost postala jedini kriterij. Ali, ta uspješnost nikad nije ljudska, unutarnja, ona mora biti manifestirana prema vani, zadana je surovim društvenim okvirima. "Staklena menažerija" građanska je drama smještena u 20.st. u domu američke obitelji Wingfield. Riječ je o srednjoj radničkoj klasi u čijem su središtu majka Amanda, kćer Laura, sin Tom (ujedno i pripovjedač) te gost Jim O' Connor. Majčinska ljubav i briga koja često ima kontra produkt, velika ljubav brata prema sestri, želja za bježanjem iz usjedilačkog života te strah od stvarnog života glavni su pokretači ove priče.