Izvedba predstave "Umišljeni bolesnik" prilagođena osobama oštećenog vida

07. 04. 2016.

U četvrtak, 7. travnja 2016. izvedba predstave "Umišljeni bolesnik" J.B.Molierea, u režiji Krešimira Dolenčića, bit će prilagođena osobama oštećenog vida. Nakon predstave "Malena" u ožujku, ovo je nastavak projekta "Slušam, dakle vidim" i suradnje udruge "Zamisli" i kazališta "Gavella" kojim se izvedbe predstave prilagođavaju osobama oštećenog vida putem naracije. Zvučni opis radnje na sceni, između dijaloga, odnosno sve ono što osoba oštećenog vida ne može sama shvatiti iz onoga što čuje, prepričava se, uživo, iz tonske kabine kazališta, a članovi udruge "Zamisli" predstavu prate pomoću slušalica i prijamnika. Kazalište "Gavella" je otvoreno za sve mogućnosti kojima bi slijepe i slabovidne osobe ravnopravno mogle uživati u sadržajima kazališta, te se društveno i kulturno razvijati bez obzira na nedostatak vida!

Drugi dani Ogranka mladih HDDU-a

31. 03. 2016.

Od četvrtka, 31. ožujka do subote, 2. travnja 2016. u kazalištu "Gavella" održat će se Drugi dani Ogranka mladih HDDU-a.Događanja će započeti u četvrtak, 31.3. u 17,00 sati otvaranjem izložbe "Od skice do kostima" u atriju kazališta. Do subote, 2. 4.svi zainteresirani će moći pratiti predavanje Ivice Kunčevića na temu ambijentalnosti i ambijentalne režije, večer poezije, izvedbe desetominutnih komada,burzu mladih, kazališni kviz te koncert povodom zatvaranja.

Promocija romana "Glumac na kauču" Veljka Đorđevića

30. 03. 2016.

U srijedu, 30. ožujka 2016. u 14,00 sati, na sceni kazališta "Gavella" održat će se promocija romana "Glumac na kauču" Veljka Đorđevića. Na promociji će govoriti prof.dr.sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu; akademik Ivica Kostović, prof.dr.sc. Vladimir Gruden, psihoterapeut; red.prof.art. Borna Baletić, dekan Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu; red.prof. Dalibor Cikojević, dekan Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, izv.prof.art. Boris Svrtan, ravnatelj GDK "Gavella", i sam autor romana prof.dr.sc.Veljko Đorđević. Ulomke iz romana "Glumac na kauču" čitat će glumci kazališta "Gavella".

Premijera predstave "Kao na nebu"

24. 03. 2016.

U petak, 25. ožujka 2016. u kazalištu "Gavella" premijerno će biti izvedena predstava "Kao na nebu" svedskog autora Kaya Pollaka, u režiji Renea Medvešeka. Riječ je o adaptaciji švedskog kino-hita "Kao na nebu" Kaya Pollaka, koji je 2004. bio veliki hit u Švedskoj, osvojioniz nagrada među kojima i nominaciju za Oscara za najbolji strani film. Priča je to o odnosu između pojedinca i zajednice. Daniel međunarodno uspješni dirigent koji se, zasićen i izmoren dugogodšnjim napetostima kakve donosi život vrhunskog glazbenika, vraća u svoje rodno mjesto u potrazi za mirom i izolacijom. Njih bi vjerojatno i pronašao, no voditelj lokalnog crkvenog zbora zamoli ga za pomoć u radu s pjevačima-amaterima pa Daniel prihvaća ponudu koja će mu promijeniti život na neočekivan način. Zbor će se, kroz rad s Danielom, razvijati i rasti, a zbog mogucnosti otvorenog i iskrenog razgovora, vidjet će jedan drugog kao pojedince ali i razviti solidarnost. Ipak, ta novostečena sloboda članova zbora neće odgovarati svima, ponajprije pastoru koji u takvom pristupu vidi prijetnju uspostavljenim vrijednostima i poretku. "Kao na nebu", pripovijeda o zajedništvu i stvaranju homogene grupe ljudi / izvođača iz naoko posve raznorodnih i nepovezivih jedinki (među njima su i žrtva obiteljskog nasilja, mladić s posebnim potrebama, pastorova supruga, korpulentni usamljenik, djevojka kojoj predbacuju promiskuitet...), o moći glazbe i umjetnosti općenito da mijenja ljude i liječi ih, o potrebi za izražavanjem, o tišini i slušanju. "Ja sam ovdje samo došao slušati.", reći će Daniel svojim pjevačima, podsjećajući ih na jednu od zaboravljenih vrijednosti u ovom mnogoglasnom, ponekad tako bučnom vremenu…Predstavu režira Rene Medvešek, koji je s Dubravkom Mihanovićem i autor dramatizacije, scenografiju potpisuje Tanja Lacko, kostime Hana Letica, koreograf je Pravdan Devlahović a oblikovatelj svjetla Zdravko Stolnik. Slavnog dirigenta igra Ozren Grabarić, a uz njega na sceni teatra u Frankopanskoj su i Martina Čvek, Darko Milas, Slavica Knežević, Sven Šestak, Siniša Ružić, Dijana Vidušin, Hrvoje Klobučar, Ana Kvrgić, Igor Kovač, Nenad Cvetko, Antonija Stanišić Šperanda, Nikola Baće te članovi zbora sknadinavista "Lucia", mješovitog zbora Cappella Odak te Komornog zbora Muzičke akademije.

Čestitamo Dan žena!

08. 03. 2016.

Svim damama danas, povodom Međunarodnog dana žena, za ulaznice kupljene na blagajni, a za bilo koju izvedbu, darujemo popust od 50 %. Sretan Dan žena!

Izvedba predstave "Malena" prilagođena osobama oštećenog vida

07. 03. 2016.

U utorak, 8. ožujka 2016. izvedba predstave "Malena" Mislava Brečića bit će prilagođena osobama oštećenog vida. Projekt "Slušam, dakle vidim" rezultat je suradnje udruge "Zamisli" i kazališta "Gavella" kojim se izvedbe predstave prilagođavaju osobama oštećenog vida putem naracije. Zvučni opis radnje na sceni, između dijaloga, odnosno sve ono što osoba oštećenog vida ne može sama shvatiti iz onoga što čuje, prepričava se, uživo, iz tonske kabine kazališta, a članovi udruge "Zamisli" predstavu prate pomoću slušalica i prijamnika. Kazalište "Gavella" je otvoreno za sve mogućnosti kojima bi slijepe i slabovidne osobe ravnopravno mogle uživati u sadržajima kazališta, te se društveno i kulturno razvijati bez obzira na nedostatak vida!

Studentski "Dundo Maroje" u kazalištu "Gavella"

03. 03. 2016.

U nedjelju, 6. ožujka 2016. u 19,30 sati, u kazalištu "Gavella" a uoči nove Držićeve godišnjice (Dubrovnik, 1508. – Mleci, 1567. – Svijet, 2017.), u 2016. godini, kad cijeli svijet slavi Williama Shakespearea, u godini proslave 1700 godina svetoga Vlaha, dramaturginja Mira Muhoberac, zajedno sa studentima Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, odlučila je prikazati Držićevu petočinu, genijalnu hrvatsku komediju "Dundo Maroje" onako kako ju je Marin Držić mogao prikazati 1551. u Vijećnici u Dubrovniku! Iz teksta prof. Mire Muhoberac prenosimo: " Odabrala sam šest mladih glumaca s kojima stalno surađujem, šest svojih studenata, šest Pometnika, tri djevojke i tri mladića, članove Teatra M&M (koji smo Vesna Muhoberac i ja utemeljile 2000. godine) i Studentske glumačke družine Negromanti i Pometnici (koju sam utemeljila 2015. godine), i kao dramaturginja i redateljica te profesorica napravila križaljku uloga: i zaista, šest Pometnika, Antonia Ćosić, Ivana Ćurić, Janko Debeljak, Ivan Igić, Vinko Jažo, Ena Mutapčić, izvodi trideset Držićevih uloga, prikazuje trideset dramskih osoba u Dundu Maroju. Njima se pridružuje Ana Baturina kao Prolog, držićevski voditelj Pomet-družine, i dvije Pjevačice-glazbenice, moje studentice i glumice Jelena Dragan i Anela Jukić, koje u Rimu, koji „iz Dubrovnika gledamo“, izvode renesansne pjesme iz cijele Europe, u skladu s proštenjem, tj. hodočašćem ljudi iz cijeloga svijeta 1550. godine na koje misli Marin Držić dovodeći našijence u Rim. Pometnicima sam pridružila Negromante, točnije Negromantice Barbaru Dorotić, Patriciju Jakšić, Draganu Levarda, Nikolinu Ozimec, Rebeku Polak, Valentinu Sertić, Teu Trumbić koje izvode slavni tekst Negromanta Dugoga Nosa u svojevrsnu glumačkom, plesnom, glazbenom i pjevačkom prologu predvođeni Tinom Marušić i Marijem Šimudvarcem kao konkretizacijom velike pokladne negromantske maske-lutke dugoga nosa briljantnoga umjetničkog kazališnoga tkanja. Na početku i kraju predstave Negromantice izvode kratke monologe iz svih Držićevih djela koji se rađaju u glavi Marina Držića Vidre – Negromanta Dugoga Nosa, Pometa.... Odostražnim Negromantovim tekstom i okončavam ovu petočinu komediju umjesto nadopisivanja nesačuvana završetka. Osim što se prvi put (nakon Vidrina vremena, za što ne postoji arhivska potvrda) događa da šest Pometnika prikazuje svih pet činova i sve uloge iz Držićeva Dunda Maroja, prvi se put događa da Negromant(i) i Pometnici nisu razdvojeni: negromantske figure u crnom prate sva događanja u Rimu i svojevrsni su mistični ili čarobnjački, kazališni, iluzijski animatori Pometnicima u renesansnim kostimima, a Pometnici i Negromanti ujedno su stavljeni u položaj ega i alter ega, autora i redatelja, glumca i dramske osobe, Dubrovnika i Rima, mnogostrukih identiteta, ljudi nazbilj i ljudi nahvao. „I ne drugo! Na vašu sam zapovijed, stav'te pamet na komediju!“Mira Muhoberac, dramaturginja i redateljica predstave Dundo Maroje

U nedjelju, 6. Ožujka 2016. u 19,30 sati, u kazalištu "Gavella" a uoči nove Držićeve godišnjice (Dubrovnik, 1508. – Mleci, 1567. – Svijet, 2017.), u 2016. godini, kad cijeli svijet slavi Williama Shakespearea, u godini proslave 1700 godina svetoga Vlaha, dramaturginja Mira Muhoberac, zajedno sa studentima Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, odlučila je prikazati Držićevu petočinu, genijalnu hrvatsku komediju "Dundo Maroje" onako kako ju je Marin Držić mogao prikazati 1551. u Vijećnici u Dubrovniku! Iz teksta prof. Mire Muhoberac prenosimo: " Odabrala sam šest mladih glumaca s kojima stalno surađujem, šest svojih studenata, šest Pometnika, tri djevojke i tri mladića, članove Teatra M&M (koji smo Vesna Muhoberac i ja utemeljile 2000. godine) i Studentske glumačke družine Negromanti i Pometnici (koju sam utemeljila 2015. godine), i kao dramaturginja i redateljica te profesorica napravila križaljku uloga: i zaista, šest Pometnika, Antonia Ćosić, Ivana Ćurić, Janko Debeljak, Ivan Igić, Vinko Jažo, Ena Mutapčić, izvodi trideset Držićevih uloga, prikazuje trideset dramskih osoba u Dundu Maroju. Njima se pridružuje Ana Baturina kao Prolog, držićevski voditelj Pomet-družine, i dvije Pjevačice-glazbenice, moje studentice i glumice Jelena Dragan i Anela Jukić, koje u Rimu, koji „iz Dubrovnika gledamo“, izvode renesansne pjesme iz cijele Europe, u skladu s proštenjem, tj. hodočašćem ljudi iz cijeloga svijeta 1550. godine na koje misli Marin Držić dovodeći našijence u Rim. Pometnicima sam pridružila Negromante, točnije Negromantice Barbaru Dorotić, Patriciju Jakšić, Draganu Levarda, Nikolinu Ozimec, Rebeku Polak, Valentinu Sertić, Teu Trumbić koje izvode slavni tekst Negromanta Dugoga Nosa u svojevrsnu glumačkom, plesnom, glazbenom i pjevačkom prologu predvođeni Tinom Marušić i Marijem Šimudvarcem kao konkretizacijom velike pokladne negromantske maske-lutke dugoga nosa briljantnoga umjetničkog kazališnoga tkanja. Na početku i kraju predstave Negromantice izvode kratke monologe iz svih Držićevih djela koji se rađaju u glavi Marina Držića Vidre – Negromanta Dugoga Nosa, Pometa.... Odostražnim Negromantovim tekstom i okončavam ovu petočinu komediju umjesto nadopisivanja nesačuvana završetka. Osim što se prvi put (nakon Vidrina vremena, za što ne postoji arhivska potvrda) događa da šest Pometnika prikazuje svih pet činova i sve uloge iz Držićeva Dunda Maroja, prvi se put događa da Negromant(i) i Pometnici nisu razdvojeni: negromantske figure u crnom prate sva događanja u Rimu i svojevrsni su mistični ili čarobnjački, kazališni, iluzijski animatori Pometnicima u renesansnim kostimima, a Pometnici i Negromanti ujedno su stavljeni u položaj ega i alter ega, autora i redatelja, glumca i dramske osobe, Dubrovnika i Rima, mnogostrukih identiteta, ljudi nazbilj i ljudi nahvao. „I ne drugo! Na vašu sam zapovijed, stav'te pamet na komediju!“

Preminula Nada Subotić

29. 01. 2016.

U četvrtak, 28. siječnja 2016. u Zagrebu je, u 85. godini, preminula Nada Subotić, dugogodišnja članica ansambla GDK "Gavella". Nada Subotić rođena je u Bošnjacima, 11. listopada 1931. Osnovnu školu i gimnaziju pohađala je u Vinkovcima, a glumom se počela baviti još za vrijeme gimna¬zijskog školovanja. Akademiju dramske umjetnosti završila je 1954. u Zagrebu, a od rujna iste godine članica je kazališta "Gavella", na čijoj je pozornici cijeli svoj radni vijek, sve do odlaska u mirovinu 1990. Zahvaljujući velikoj moći transformacije, snažnoj glumačkoj volji i osebujnom smislu za blagu komiku, svoje je mjesto u hrvatskom glumištu pronašla zaobišavši fahove i postavši karakterna glumica. Na sceni kazališta "Gavella" ostvarila je mnogobrojne značajne uloge, te se istaknula kao Klitemnestra (Eshil, "Žrtva na grobu"), Martha Dobie (L. Hellman, "Djevojačka škola"), Marta (D. Ivanišević, "Ljubav u koroti"), Teresa Browne (G. Green, "Zatvorene sobe"), Agafja (N. V. Gogolj, "Ženidba"), Polina Andrejevna (A. P. Čehov, "Galeb"), Akulina Ivanovna (M. Gorki, "Malograđani"), Alice (A. Strindberg, "Mrtvački ples"), Paškva (M. Matić-Halle, "Veliki val"), Eugenija (S. Mrożek, "Tango"), Velika Rahela (J. Arden, "Živjeti kao svinje"), Lucienne (G. Feydeau, "Buba u uhu"), Therese Magneau (R. Vitrac, "Victor ili djeca na vlasti"), Vera (M. Feldman, "U pozadini"), Staža (F. Šovagović, "Sokol ga nije volio") i Vesna (L. Kaštelan, "Adagio"). Igrala je i u Teatru &TD kao Madona (S. Novak, "Mirisi, zlato i tamjan"), Cezonija (A. Camus, "Caligula"), Winnie (S. Beckett, "Divni dani") i Georges Pitou (J. Murrell, " Sara i vrisak languste"). Od glumačkih početaka nastupala je na Dubrovačkim ljetnim igrama kao Robinja (H. Lucić), Chispa (P. Calderón de la Barca, "Sudac zalamejski"), Žena u monodrami M. Grgića "Priviđenja" te Mara Beneša u Vojnovićevoj "Dubrovačkoj trilogiji". Na Splitskom ljetu istaknula se kao Joan (E. Bond, "Prizori o smrti i novcu"). Igrala je u filmovima "Protest" F. Hadžića (1967), "Sokol ga nije volio" B. Schmidta (1988), "Krhotine" Z. Ogreste (1991), te njezin posljednji film - "Kotlovina" T. Radića. Nastupala je na radiju i televiziji ("Posljednji Stipančići", "Sezona lova", "U registraturi", "Čovik i po"). Nada Subotić je krajem 2005. proslavila pedesetogodišnjicu svog umjetničkog rada u kazalištu ulogom Mag Folan u predstavi "Ljepotica iz Leenanea" Martina McDonagha u Kazalištu Mala scena u Zagrebu. Dobitnica je Nagrade "Vladimir Nazor" za životno djelo 1997.
Komemoracija u spomen na Nadu Subotić održat će su kazalištu "Gavella", u četvrtak, 4. veljače 2016. u 12,00 sati.

Premijera predstave "Malena" Mislava Brečića

20. 01. 2016.

U petak, 22. siječnja 2016. u kazalištu "Gavella" održat će se premijera predstave "Malena" Mislava Brečića, u režiji samog autora.
Sin i Malena, centralni likovi ove ljupke urbane epopeje, lutaju zbiljskim i izmaštanim prostorima, praćeni Zborom kao predstavnikom naroda koji, tražeći rješenje svog nezadovoljstva, upire prstom, zahtjeva, nameće i odbacuje različite ideje i koncepte. Jedna od njih je i terorizam, s čijim metodama i učincima Brečić vodi originalnu, otvorenu polemiku, lišenu optužbe, i možda upravo zato toliko humanu. Posrijedi je obrat u orijentaciji same oštrice društvene kritike: "Uzrok našeg nezadovoljstva trebamo potražiti u nama samima.", misao je upisana u temelje ovog scenskog tkiva.
"Malena" je poziv na promjenu, ali ne izvanjsku, već unutrašnju, i to promjenu koja se postiže – romantično, reći će neki – ljubavlju. U središtu Brečićeve drame upravo je ljubav, lišena ukalupljenosti (malo)građanskih formi i nametnutnih stereotipa; ona je ovdje kreativna i pokretačka snaga, uz njenu se pomoć imamo snage mijenjati. U predstavi igraju: Ozren Grabarić, Filip Križan, Anja Đurinović, Ksenija Pajić, Sven Medvešek, Dijana Vidušin, Jelena Miholjević, Perica Martinović, Živko Anočić, Barbara Nola i Ivana Bolanča. Redatelj je Mislav Brečić, dramaturg Dubravko Mihanović, scenografkinja je Tanja Lacko, kostimografkinja Marita Ćopo, koreograf Matija Ferlin, a autor glazbe Stanko Kovačić.

Svečana 50. izvedba predstave "Fine mrtve djevojke"

11. 01. 2016.

U subotu, 16. siječnja 2016. u kazalištu "Gavella" će se odigrati svečana 50. izvedba predstave "Fine mrtve djevojke" Mate Matišića, u režiji Dalibora Matanića. Točno deset godina nakon hvaljenog i rado gledanog filma koji je obilježio noviju hrvatsku kinematografiju, "Fine mrtve djevojke" stigle su i u kazalište. Problemi na koje su Matišić i Matanić tada upozoravali i dalje su, možda još intenzivnije, tu, od malograđanskog licemjerja i dvostrukog morala, do šovinizma i homofobije. Priča o dvije zaljubljene studentice, koje ne žele ništa drugo osim da im se dopusti da se na miru vole, na melodramatskom zapletu gradi opasnu i duhovitu, zastrašujuću i na trenutke apsurdnu, no prije svega upozoravajuću priču o tome što smo sve spremni učiniti jedni drugima, uvjereni da različitost ugrožava spokoj naših naoko skladnih života.

U predstavi čiju režiju potpisuje Dalibor Matanić, scenografiju Deni Šesnić, kostimografiju Ana Savić Gecan, a glazbu Pavao Miholjević i Jura Ferina igraju Ivana Roščić, Nataša Janjić, Biserka Ipša, Darko Milas, Živko Anočić, Nela Kocsis, Franjo Dijak, Ana Kvrgić, Filip Šovagović, Janko Rakoš, Nenad Cvetko, Sven Medvešek i Đorđe Kukuljica.
Predstava je igrala na Festivalu malih scena, na Danima satire, Festivalu glumca, vidjela ju je publika u Rijeci, Bjelovaru, Pazinu, Budvi, Mariboru, Šibeniku, Vinkovcima i Slavonskom Brodu.
Te 2013. godine na raznim festivalima glumačka ekipa i autorski tim osvojili su mnogobrojne nagrade. Na Festivalu malih scena nagrađeni su Nela Kocsis za ulogu Lidije, Živko Anočić ze ulogu Danijela te Mate Matišić za najbolji suvremeni tekst. Na Danima satire nagrađeni su Živko Anočić, Dalibor Matanić za režiju, te Nela Kocsis koja je osvojila i nagradu "Fabijan Šovagović" na Festivalu glumca. Nagradom hrvatskog glumišta 2013. nagrađen je Mate Matišić za najbolji praizvedeni dramski tekst.
"Sasvim je izvjesno da "Gavella" ima novi hit, jedan od onih koji će "regrutirati" i one koji kazalište izbjegavaju u širokom luku.""Oni koji mrze, tu je predstava posve jasna, nepovratno uništavaju sami sebe. U tome su sadržani ogromna toplina i humanizam Matišićeva rukopisa, kao i kvaliteta Matanićeve režije.""Najbolji dio predstave su glumci, svi odreda jako dobri i uvjerljivi, a neki i sjajni. (...) ...imamo dobru dramu s bogatom lepezom tragičnih likova, u čijem je središtu jedna tužna i neostvariva ljubav.“ Samo je dio medijskih natpisa nakon premijere.
Svečana 50. izvedba predstave "Fine mrtve djevojke" je u subotu, 16. siječnja 2016. u uobičajenih 19,30 sati.