Ingeborg Appelt rođena je prvog dana 1943. godine u Osijeku gdje je završila i osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje. U Zagrebu upisuje Akademiju za kazališnu umjetnost, gdje 1966. diplomira u klasi Georgija Para. Od 01. listopada 1966. članica je ansambla Zagrebačkog dramskog kazališta, danas Gradskog dramskog kazališta "Gavella", na čijoj je pozornici publika još uvijek gleda. U svom matičnom teatru Ingeborg je Appelt prvi put zaigrala prije četiri desetljeća, kao Marianne u Moliereovom "Škrcu", u režiji Božidara Violića, a danas na istoj sceni igra u jednoj od najuspješnijih predstava novije povijesti kazališta "Gavella", "Mjesec dana na selu" I. S. Turgenjeva, u režiji Paola Magellija. Između ta dva naslova zgusnule su mnoge nezaobilazne predstave teatra u Frankopanskoj, čiji je i Inge Appelt neizostavan sukreator: Ibsenov "Neprijatelj naroda" i "Kuća lutaka", "Zločin i kazna" F. M. Dostojevskog, Brechtov "Život Galilejev" i "Majka Courage", Weissove "Patnje gospodina Mockinpotta", Büchnerova "Dantonova smrt", Krležino "Kraljevo", Erdmanov "Samoubojica", "Večeras improviziramo" Luigija Pirandella, Shakespeareov "Macbeth", "San Ivanjske noći" i "Kralj Lear", von Horváthove "Priče iz Bečke šume" i "Vjera, ufanje, ljubav", Čehovljevi "Ivanov" i "Tri sestre", Begovićev "Pustolov pred vratima", O'Neillovo "Dugo putovanje u noć", Shafferov "Amadeus", Marinkovićeva "Glorija", Williamsova "Mačka na vrućem limenom krovu"...
Među redateljima u suradnji s kojima je gđa. Appelt obogaćivala repertoar kazališta "Gavella" su i Kosta Spaić, Joško Juvančić, Georgij Paro, Dino Radojević, Vanča Kljaković, Tomislav Radić, Miro Međimorec, Vladimir Gerić, Želimir Mesarić, Ivica Kunčević, Marin Carić, Petar Veček..., a ta je vrsna glumica igrala i u predstavama Teatra ITD (Sartreova "Muha", Eshilovi "Sedmorica protiv Tebe", Genetov "Balkon"), SK "Kerempuh" ("Glavni zgoditak" Fadila Hadžića), na Dubrovačkim ljetnim igrama (Eshilova "Orestija"), na Splitskom ljetu (Ghelderodeov "Ukleti pijevac")... Neki od naslova u kojima je nastupala i u kojima nastupa Inge Appelt mogla je vidjeti i kazališna publika u SAD-u, Meksiku, Australiji, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Mađarskoj, Poljskoj... Ingeborg je Appelt dosad igrala i u dvadesetak filmova, među kojima svakako valja spomenuti "Ljubav i poneku psovku", "U gori raste zelen bor", "Transilvaniju", "Maršala" ili pak "Fine mrtve djevojke", petnaestak televizijskih serija, poput "Kapelskih kresova" ili "Dirigenata i mužikaša", tridesetak TV drama, pedesetak radijskih drama, kao i tri TV opere ("Kugina kuća", "Ero s onoga svijeta", "Ekvinocij"). Za svoj je glumački rad Ingeborg Appelt dosad dvaput nagrađena na Susretima kazališta Hrvatske (za uloge Avdotje Nazarovne u Čehovljevom "Ivanovu" te Lence u Jovanovićevom "Oslobođenju Skoplja"), a dobila je i nagrade na "Gavellinim večerima" (za Mašu u "Tri sestre" A. P. Čehova) i na "Sterijinom pozorju" (također za Lence u "Oslobođenju Skoplja").

Predstave u kazalištu "Gavella":

A.P. Čehov: Tri sestre, 2014.
F.M. Dostojevski: Zločin i kazna, 2013.
Margaret Edson: Duh, 2010.
Miroslav Krleža - Zlatko Vitez: Latinovicz, 2004.
Henrik Ibsen / Elfriede Jelinek: Ah, Nora, Nora, 1999.
I.S. Turgenjev: Mjesec dana na selu, 1998.
Tennessee Williams: Mačka na vrućem limenom krovu, 1996.
Ranko Marinković: Glorija, 1995.
Luigi Pirandello: Kakvu me hoćeš, 1994.
Ken Kesey: Let iznad kukavičjeg gnijezda, 1992.
Bertolt Brecht: Majka Courage, 1992.
Ödön von Horvath: Vjera, ufanje, ljubav, 1991.
Borislav Vujčić: Hrvatski slavuj, 1990.
Georg Büchner: Dantonova smrt, 1989.
Josip Kosor: Maske na paragrafima, 1989.
William Shakespeare: Kralj Lear, 1985.
William Shakespeare: San ivanjske noći, 1984.
Anton Pavlovič Čehov: Tri sestre, 1984.
Nikolaj Erdman: Mandat, 1983.
Dostojevski Fjodor Mihajlovič: Idiot ili neophodno potrebno očitovanje, 1981.
Peter Schaffer: Amadeus, 1981.
Eugene O'Neill: Dugo putovanje u noć, 1981.
Milan Begović: Pustolov pred vratima, 1980.
August Strindberg: Vjerovnici, 1980.
Ivo Brešan: Smrt predsjednika kućnog savjeta, 1979.
Žarko Komanin: Pelinovo, 1979.
Slavomir Mrožek: Klaonica, 1978.
Anton Pavlovič Čehov: Ivanov, 1978.
Jovan Sterija Popović: Rodoljupci, 1975.
Milan Stibor: Opomena, 1975.
Ödön von Horvath: Priče iz bečke šume, 1975.
August Cesarec: Careva kraljevna, 1974.
Roger Vitrac: Viktor ili djeca na vlasti, 1974.
Anton Pavlovič Čehov: Drama bez naslova, 1973.
Peter Weiss: Holderlin, 1973.
William Shakespeare: Macbeth, 1973.
Georges Feydeau: Buba u uhu, 1972.
Luigi Pirandello: Večeras improviziramo, 1972.
Andrej Hieng: Osvajač ili Baltasar, 1971.
Nikolaj Erdman: Samoubojica, 1971.
Edward Bond: Spašeni, 1971.
Miroslav Krleža: Kraljevo, 1970.
Georg Büchner: Dantonova smrt, 1969.
Nepoznati engleski autor iz XVI. stoljeća: Arden od Fevershama, 1969.
Peter Weiss: Patnje gospodina Mockinpotta, 1969.
Ivan Supek: Heretik, 1969.
Bertolt Brecht: Život Galilejev, 1969.
John Arden: Živjeti kao svinje, 1968.
Fjodor Mihajlovič Dostojevski: Zločin i kazna, 1968.
Marin Držić: Tripče de Utolče, 1968.
Henrik Ibsen: Neprijatelj naroda, 1967.
Moliere: Škrtac, 1966.

Uloge izvan kazališta Gavella

Slijedi na repertoaru

Romanca o tri ljubavi

Romanca o tri ljubavi

Četvrtak, 29. lipnja 20:00 h

kupi ulaznice
Srce veće od ruku

Srce veće od ruku

Petak, 30. lipnja 20:00 h

kupi ulaznice
Tesla Anonimus

Tesla Anonimus

Subota, 01. srpnja 20:00 h

kupi ulaznice